Glasovne promjene – pripreme za maturu
Obrazovna postignuća prema Ispitnom katalogu za državnu maturu: Na primjerima prepoznati i razumjeti sljedeće glasovne promjene: sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po mjestu tvorbe, jednačenje glasova po zvučnosti, gubljenje glasova
Glasovne promjene – pripreme za maturu Sibilarizacija
k, g, h ispred i > c, z, s
Sibilarizacija se provodi:
- u nominativu množine imenica muškoga roda: zloduh-zlodusi, dječak-dječaci, dijalog-dijalozi
- u dativu imenica ženskoga roda: jabuka-jabuci, noga-nozi,
- u imperativu– pekoh-peci
Sibilarizacija se ne provodi:
- u dativu hipokoristika (odmilica) ženskoga roda: baka-baki, seka-seki
- u dativu imenica koje završavaju na –cka, -čka, -tka, -ga: kocki, mački, patki, dugi
- u dativu vlastitih imena: Dubravki, Zrinki, Đuki
- u dativu etnika ženskoga roda: Zagrepčanki, Dubrovčanki, Osječanki
Glasovne promjene – pripreme za maturu Palatalizacija
k, g, h, c ispred e u č, ž, š
Palatalizacija se provodi:
- u vokativu imenica muškoga roda: vuk-vuče, Bog-Bože, duh-duše, zec-zeče
- u prezentu: peći (pekti)-pečem-peku
- u aoristu: rekoh-reče, podigoh-podiže
Glasovne promjene – pripreme za maturu Jotacija
– stapanje (nepalatalnoga) suglasnika s glasom j u novi (palatalni) suglasnik
cj>č – bac(iti)-jen>bačen, dj>đ lud-ji>luđi, gj>ž blag-ji>blaži, hj>š mah(ati)>mašem, kj>č otok-janin>otočanin, lj>lj , nj>nj, sj>š pis(ati) < pišem tj >ć cvijet-je>cvijeće zj>ž, bliz-ji>bliži
Jotacija se događa:
- u tvorbi komparativa nastavkom –ji: mlad-mlađi, drag-draži, jak-jači, brz-brži
- u tvorbi prezenta: disati-dišem,
napomena: da biste bili sigurni da se radi o jotaciji a ne o palatalizaciji, zadani glagol stavite u 3. lice množine. Ako nije došlo do promjene, dogodila se palatalizacija, a ako je došlo do promjene, dogodila se jotacija. Npr. pečem-peku, siječem-sijeku palatalizacija; mahati-mašem-mašu, lagati-lažem-lažu, micati-mičem-miču– jotacija
- u tvorbi glagolskog pridjeva trpnog nastavkom – jen: nositi-nošen, zgaziti-zgažen, baciti-bačen, ozlijediti-ozlijeđen, ukrotiti-ukroćen
- u tvorbi imperfekta: sjediti-sjeđah
- u tvorbi zbirnih imenica: cvijet-cvijeće
- u tvorbi imena stanovnika nastavkom –janin: Pag-Pažanin, Brod-Brođanin
- u instrumentalu imenica ženskoga roda čija osnova završava na suglasnik: mladost-mladošću
Epenteza (umetnuto /empentetsko) l
– između usnenih glasova p, b, m, v i glasa j umeće se l pa nastaju suglasnički skupovi plj, blj, mlj,vlj– jotacija
Npr: snop-je>snoplje, brodov-je>brodovlje, grub-ji> grublji, grm-je>grmlje
Glasovne promjene – pripreme za maturu Nepostojano a
– promjena pri kojoj se samoglasnik a u nekim oblicima riječi gubi, a u drugim se oblicima iste riječi pojavljuje
Nepostojano a se javlja:
- u nekim padežima imenica muškoga roda: metar – metri, metrom, metrima momak – momci, momcima
- u genitivu množine imenica ženskog roda: daska-dasaka, sestre-sestara, naranča-naranača
- u sklonidbi pridjeva i zamjenica: dobar-dobroga, nekakav-nekavima
- u promjeni roda pridjeva i zamjenica i u nekim padežima: gorak-gorka, gorkoga, sav-sva, svi, svih
Glasovne promjene – pripreme za maturu Vokalizacija (zamjena l sa o)
Suglasnik l na kraju nekih riječi ili na kraju sloga zamjenjuje se samoglasnikom o.
anđeo-anđela, posao-posla, dio-dijela
Provodi se:
- u muškom rodu glagolskog pridjeva radnog: htio-htjela, našao-našla, vidio-vidjeli
- u nominativu jednine imenica muškog roda: posao-posla, kotao-kotla
- u nekim oblicima imenica na –lac: mislilac-mislioca, mislioci, ličilac-ličioca
- ispred nastavka (sufiksa) – ba: seliti-seoba, dijeliti-dioba
Vokalizacija se ne provodi:
- u nominativu jednine i genitivu množine imenica na –lac: ronilac-ronilaca, mislilac-mislilaca, ličilac-ličilaca
- na kraju dugog sloga: bolnica, stolnjak, gol, molba
- u umanjenicama: ogledalo-ogledalce
Glasovne promjene – pripreme za maturu Jednačenje po zvučnosti
– kada se jedan pored drugoga nađu dva suglasnika različite zvučnosti, izjednačuju se tako da oba postanu ili zvučni ili bezvučni, i to na način da se prvi prilagođava drugome
Npr:
Ako je prvi glas zvučan, a drugi bezvučan, oba su bezvučna:
b>p: golub-čić>golupčić
d>t: pod-pisati>potpisati
z>s: iz-kopati>iskopati
đ>ć: smeđ-kast>smećkast
Ako je prvi glas bezvučan, a drugi zvučan, oba su zvučna:
t>d: svat-ba>svadba
k>g: svak-danji>svagdanji
s>z: s-družiti>združiti
Jednačenje po zvučnosti provodi se u izgovoru, ali se ne zapisuje:
- kad se d nađe ispred c: Gradac – Gradca, podcijeniti, podcrtati, redak – redci
- kad se d nađe ispred č: nadčovjek, odčepiti, podčiniti
- kad se d nađe ispred s: brodski, gradski, podstanar, podsvijest, predsjednik, predstava, sredstvo, srodstvo
- kad se d nađe ispred š: odškrinuti, podšišati
- u prefiksu ispod- i iznad-: ispodprosječan, iznadprosječan
- u riječima latinskoga podrijetla koje počinju s ad-: adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat
- u riječima latinskoga podrijetla koje počinju sa sub- iza kojega slijedi p: subpapilaran, subpolaran
- u nekim riječima stranoga podrijetla: bredpitovski, gangster, Habsburgovci
- u nekim zemljopisnim imenima i njihovim tvorenicama: Josipdol, Križpolje, ivanićgradski.
Glasovne promjene – pripreme za maturu Jednačenje po mjestu tvorbe
- s ispred š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj> š: s-čepati>ščepati, s-ćućuriti se>šćućuriti se, umisliti-umisljen>umišljen
- z ispred š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj> ž: paz(iti)-nja>pažnja, nos(iti)>nošnja, grozdje>grozđe>grožđe
- h ispred č, ć > š: orah-oraščić
- n ispred b, p > m: stan-beni>stambeni, prehran-beni>prehrambeni
Iznimke:
- :sljubiti, razljutiti, raznježiti
- suglasnik n ne prelazi u m u složenicama na granici osnova: maskenbal, stranputica, crvenperka, jedanput, izvanbračni
Glasovne promjene – pripreme za maturu Gubljenje suglasnika
Kada se dva jednaka suglasnika zbog glasovnih promjena ili tvorbe riječi nađu u riječi jedan pored drugoga, jedan se gubi: bezzvučan>bezvučan
Glasovi t ili d gube se u skupinama stn, ždn u oblicima i izvedenicama od domaćih riječi: mastan –masna; slastan –slasna
Glas t gubi se u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice: otac – oca, očev, praoca
Do gubljenja suglasnika ne dolazi:
kada se t nađe u skupini stn u izvedenicama od riječi stranoga podrijetla: aoristni, azbestni, damastni, kontrastni, protestni
kada se t ili d nađu u oblicima imenica muškoga roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je nepostojano a: mladac – mladci, zadak – zadci, hitac – hitci, vještac – vještci, kutak – kutci, letak – letci, metak – metci, petak – petci, sudac – sudci, svetac – svetci, razgodak – razgodci, uradak– uradci, zadatak – zadatci, zgoditak – zgoditci
Udvojeni suglasnici se pišu:
u superlativu pridjeva na j: najjači, najjednostavnije
u nekim složenicama radi lakšeg razumijevanja: naddržavni, superrevizija, izvannastavni, poddijalekt
Više o pravilima pisanja Hrvatski pravopis
Glasovne promjene – pripreme za maturu