Početkom 17. stoljeća na ulicama Londona i Pariza ulogu taksija imale kočije koje su vukli konji i koje su se mogle iznajmiti za prijevoz, tijekom vremena konje su zamijenili automobili. U Londonu i Parizu su u 19. stoljeću uređena i pravila taksi službe čija je svrha bila povećanje brzine i sigurnosti. Današnji taksi je nezamisliv bez opreme poput klime, radio prijemnika, taksimetra, udobnih sjedišta…
Budućnost, osim taksija koji su namijenjeni vožnji po cestama, donosi i one koji mogu letjeti. Naime, radi se o autonomnom letećem taksiju, čije je testiranje pokrenuo vladar Dubaija Šeik Hamdan bin Mohammed bin Rashid Al Maktoum, koji je i predsjednik vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Prvi autonomni leteći taksi izradila je njemačka tvrtka Volocopter. Sam taksi ima visinu od dva metra, promjer rotora s propelerima je 7 metara, pogon je električni i može letjeti približno 30 minuta, pri čemu mu je prosječna brzina krstarenja 50 km/h, a maksimalna iznosi do 100 km/h i može prevoziti dva putnika.
U Dubaiju prvi svjetski autonomni leteći taksi proći će niz testova kako bi regulatorno tijelo, RTA (Road and Transport Authority), sa sigurnošću moglo utvrditi da je siguran za prijevoz putnika.
Dubai ima strategiju prema kojoj bi do 2030. godine sav promet trebao postati autonoman, a nedavno je potpisan i ugovor između Dubaija i Hyperloop One za studiju o mogućnosti uvođenja nadzvučnog vlaka Elona Muska.
A. B.