Duga

Duga je jedna od najljepših prirodnih pojava, prije obavijena velom tajne, danas ipak znanstveno objašnjiva...

Tijekom čitave ljudske povijesti ljudi su se istovremeno divili, osjećali strahopoštovanje i pitali se što je to duga, kako nastaje?

Nastanak duge počeo je još u 17. stoljeću istraživati Rene Descartes. Opis samog nastanka duge možda zvuči komplicirano u što je uključena refleksija svjetlosti, antisolarne točke, spektar boja, ali zapravo njezin je nastanak jednostavan.

Duga je svakako zanimljivi prirodni fenomen koji se može vidjeti dok pada kiša, ali uz istovremeno sijanje sunca. Dakle, da bi nastala duga kapljice kiše trebaju biti prisutne u atmosferi i imati ulogu kristala ili prizme, nakon prolaska sunčeve svjetlosti kroz kapljicu, ona se prelomi ili savije, visoko koncentrirana svjetlost opet se razbije u različite valne duljine i stvara dugu.

Duga

Može se dogoditi da se svjetlost unutar kapljice odrazi dva puta, tada nastaje još jedna duga iznad prve duge. Međutim, boje nisu tako jasne kao kod primarne duge i pojavljuju se obrnuto od uobičajenog slijeda. dugine boje su crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, modro – plava i ljubičasta.

Kako bismo ugledali dugu za vrijeme kiše sunce nam mora biti iza leđa, odnosno središte kružnog luka se nalazi suprotno od sunca.

Duga može nastati u blizini slapa zbog njegovih prštećih kapljica, u izmaglici iznad rijeke, ali i u blizini prskalica koje se koriste za travnjak, odnosno prilikom reflektiranja svjetlosti kroz vodu, kristal ili staklo.

Osim ove uobičajene duge moguća je i tzv. „lunarna duga“, odnosno duga nastala od svjetlosti punog Mjeseca, ali su one rijetke.

Uz dugu se vezane brojne legende kao ona da se na krajevima svake duge nalaze vrčevi sa zlatom koje čuvaju vilenjaci, također sedam duginih boja označava sedam lica Merua, odnosno središta svijeta, dok neki dugu smatraju mostom između Neba i Zemlje…

A. B.

Odgovorite

Vaš mail neće biti javan.