Gazirana pića su svugdje oko nas, u svakoj prilici, tijekom cijele godine. Iako za njima posežemo kako bismo utažili žeđ, zapravo činimo suprotno, još smo više žedniji, ali to i nije toliko velika posljedica koliko ona po naše zdravlje.
Gazirana pića prepuna su raznih dodataka kao što su aditivi, pojačivači okusa, prepuna su šećera, kofeina, a tu su i konzervansi, boje, razni zaslađivači, iako su često reklamirani kao sportski napitci koji poboljšavaju fizičku izdržljivost i pomažu što boljem postizanju rezultata i olakšavaju treninge.
Zbog istraživanja koja su dokazala iznimno štetne učinke na zdravlje, a posebno zdravlje djece, u nekim zemljama se uvode i porezi na gazirana pića, velika pakiranja su zabranjena, a aparati koji su postavljeni u školama i sveučilištima izbacuju se iz uporabe.
Neki od štetnih učinaka gaziranih pića, ali i ostalih slatkih umjetnih sokova su oštećenje zubne cakline, debljina, šećerna bolest, ako tome dodamo i premalo kretanja i izostanak bilo kakve tjelesne aktivnosti, takav način života rezultira bolestima kao što je primjerice dijabetes.
Gazirani voćni sokovi koji se svakodnevno konzumiraju kroz dulje vremensko razdoblje mogu dovesti do masne jetre zbog voćnih šećera koje sadrže i preduvjet su za nastanak karcinoma.
Sportski napitci iako stimuliraju, sadrže velike količine šećera i kofeina, pa čak i do 13 žličica šećera.
Poslije unosa takvog gaziranog pića, poremeti se normalna razina kiselosti u ustima i može trajati i do 45 minuta dok se ponovno ne vrati u ravnotežu. Upravo zbog takvog sastava dovode do erozije zubne cakline i nastanka zubnog karijesa, a glavni krivac je limunska kiselina.
Rizik od osteoporoze također je povezan s unosom gaziranih pića jer ona sadrže i veliku količinu fosfata, odnosno fosfatne kiseline. Naš organizam reagira tako da pokušava uspostaviti ravnotežu između količine fosfora i kalcija i počinje otpuštati kalcij koji se u kostima nalazi u rezervama.
A. B.