Geni koji nestaju

U genima se nalaze upute za održavanje i izgradnju živog organizma, znanstvenici su identificirali gene koji evoluiraju kroz generacije...

U genima se nalaze sve upute koje su potrebne za održavanje i izgradnju živog organizma, nalaze se na DNK i RNK molekulama i osnovna je jedinica nasljedne biološke informacije.

Istraživanje koje je objavljeno u časopisu „PLOS Biology“, donosi rezultate genomske studije koja je obuhvaćala oko 170 000 ljudi s područja SAD-a i Velike Britanije, znanstvenici su identificirali genske skupove i nizove pojedinačnih gena koju pokazuju kako naš genom evoluira kroz generacije.

Kod ljudi koji imaju duži životni vijek prisutnost gena koji se odnose na Alzheimerovu bolest je puno manja, što znači da prirodna selekcija još uvijek utječe na ljudsku vrstu.

Na vremenskoj skali vidljivo je kako moderni ljudi mijenjaju oblik i veličinu.

Geni koji nestaju

Kako bi se zaključilo na koji način geni doprinose sposobnostima ljudske vrste, i predvidjeli razvoj evolucije, znanstvenici su kombinirali podatke 57.696 pojedinaca iz studije Zdravlje i starenje odraslih, sekcije Istraživanje genetske epidemiologije s podacima 117.648 roditelja sudionika iz Biobanke u Velikoj Britaniji.

Joseph Pickrell sa Sveučilišta Kolumbija, izjavio je kako su pronađeni suptilni dokazi da se prirodna selekcija ljudske vrste odvija i u suvremeno doba.

Primjer je frekvencija nutacije gena koji kodira za podjedinicu nikotinskog acetilkolinskog receptora. Kako je istraživanje pokazalo smanjenje prevalencije kod muškaraca srednje dobi, zaključuje se da ovisnost o nikotinu nestaje iz populacije.

Drugi je primjer je varijacija gena koji kodira za vrstu proteina koja prenosi kolesterol i podržava oporavak ozljeda koje se dogode u mozgu. Izvršenje varijacije proteina pridonosi mogućnosti razvoja Alzheimerove bolesti, međutim rezultati istraživanja pokazuju kako je došlo do značajnog smanjenja prisutnosti gena kod žena koje su starije od 70 godina.

Osim ovih varijacija, izabrani su i geni koji odgađaju pubertet i trudnoću, a pretpostavlja se kako je svrha toga doprinos dužem životnom vijeku.

Prema istraživanjima, u posljednjih 40 000 godina evolucija Homo sapiensa se nastavila, ali i ubrzala.

A. B.

Odgovorite

Vaš mail neće biti javan.