Bijeli nosorog je poslije afričkog slona najveća kopnena životinja na svijetu. Razlikuju se dvije podvrste, a to su sjeverni i južni. Bijeli nosorog ima masivno tijelo, veliku glavu, široke grudi i kratak vrat. Težina odraslog nosoroga iznosi od 1 800 do 3 000 kilograma, a dužina od 3,35 do 4,2 metra, dok visina iznosi od 150 do 185 centimetara. Na njušci imaju dva roga koja su izgrađena od keratina. Bijeli nosorozi su prepoznatljivi po grbi na prednjem dijelu leđa. Osjetilo njuha im je najvažnije, te su receptori za miris ukupno veći od cjelokupnog mozga.
Njihovo stanište je u savanama i travnatim ravnicama, a kako su biljojedi glavna im je hrana trava, dok bez vode mogu izdržati i četiri do pet dana. Mogu trčati 28 km/h, dok je brzina njihovog galopa 40 km/h. Trudnoća ženke nosoroga traje od 16 do 18 mjeseca, nakon čega se rađa jedno mladunče čija težina iznosi od 40 do 64 kilograma. Njihov životni vijek je od 40 do 50 godina.
Sjeverni bijeli nosorog živio je u nekoliko zemalja u istočnoj i središnjoj Africi južno od Sahare, populacija u divljini je od 1970. godine do danas sa približno 500 smanjena na samo 4 nosoroga. U 45. godini uginuo je Sudan, posljednji mužjak sjevernog bijelog nosoroga u rezervatu Ol Pejeta Conservancy. Preostale su još samo dvije jedinke ove podvrste, a to su Sudanova kćer Najin i njezina kćer Fatu.
A. B.
