Kamera služi za snimanje fotografija, kamera koja snima pojedinačne fotografije je fotoaparat, za razliku od video-kamere koja snima sekvencijalno sa ili bez zvuka. Naziv je dobila po latinskom izrazu za tamnu komoru, „camera obscura“, jer je u prošlosti čitava prostorija imala ulogu koju danas ima fotografski aparat.
Danas je vidljiv toliki napredak u znanosti da je pomoću kamere moguće snimiti čak i procese u fizici, kemiji, biologiji i to brže nego što ljudske oči ili akcijske kamere mogu primijetiti.
Kvalitetne i brze kamere smatraju se one koje imaju mogućnost snimiti 100 tisuća sličica u jednoj sekundi. Na Sveučilištu u Lundu uspjeli su razviti kameru koja snima čak 5 bilijuna sličica u sekundi. Na koji način funkcionira takva kamera i što je sve u mogućnosti snimiti?
Sustav za snimanje zove se FRAME (Frequency Recognition Algorithm for Multiple Exposures), a služi se računalnom algoritmom pomoću kojega „uhvati“ kodirane slike u jednoj, a zatim sortira u video sekvencu. Ukoliko se neki proces želi snimiti, kamera će objekt snimanja izložiti svjetlosti lasera, u tom slučaju svaki puls svjetlosti dobiva svoj jedinstveni kod, objekt snimanja ih odražava, a zatim se spremaju na jednu fotografiju. Pomoću enkripcijskog ključa iz te fotografije se sve snimke postave u jednu sekvencu.
Trenutno je ovakav postupka snimanja samo na razini laboratorijskog postupka, ali se pretpostavlja kako će u primjeni biti za dvije godine.
A. B.
