Na plantažama se uzgajaju biljke iste vrste, poput pamuka, kave, čaja ili kikirikija. Na žalost, plantaže se obično povezuju s ropstvom afričkih robova u doba kolonijalizma, koji su činili većinu radnika na plantažama.
Međutim, danas nastanak plantaža narušava bioraznolikost na pojedinim područjima. Tako se do promjene bioraznolikosti došlo upravo na Borneu, koji je poznat po netaknutoj prirodi, te bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta. Razlog tomu je povećan broj plantaži palmi od kojih se proizvodi palmino ulje. Primjer mogu biti orangutani koji su nažalost suočeni s preživljavanjem, jer se njihov broj drastično smanjioi vodeni gušteri čiji se broj povećao. Istraživanjem znanstvenika postalo je jasnije što je razlog, naime, vodeni gušteri hrane se gotovo svime, od rakova, vodozemaca i ptica, pa čak do plastičnih vrećica čije su ostaci pronađeni u sadržaju njihova želudca. Upravo im ta prilagodljivost raznim uvjetima, od kojih je jedan i onečišćenje, daje mogućnost opstanka.
Upravo na područjima gdje ima više plantaža palmi, veći je i broj guštera, jer im je dostupna veća količina hrane, a osim toga vrlo dobro podnose vrućine. Znanstvenici smatraju kako će kroz duži vremenski period ipak doći do opadanja broja vodenih guštera ili zbog pojave bolesti ili zbog međusobnih borbi za teritorij. Životinjske vrste poput medvjeda ne mogu više pronaći svoje mjesto upravo zbog nastanka plantaža palmi.
Danas se za održivost i rad na plantažama koristi manje radne snage nego je to bilo ranije, ali je nužna svijest o okolišu, te biljnim i životinjskim vrstama koje žive ne određenom području, jer gube svoja staništa, a time se i narušava čitav ekološki sustav.
A. B.
