Vrijeme vladavine dinastije Sung koja je trajala od 960. godine do 1279. godine smatra se zlatnim dobom kineske znanosti i tehnologije. U to vrijeme veći prihodi su dolazili trgovine i poreza na robu, nego od ratarskog poreza, što je rezultiralo i širenjem novčanog gospodarstva.
Primjer je 997. godina kada je izrađeno 270 000 nizova (tisuća) kovanica, i 1073. godina, kada je izrađeno 6 000 000 nizova. Upravo zbog takvog rasta i zbog gubitka izvora bakrene rude 1024. godine počeo se tiskati papirni novac. Ova tehnologija izrade papirnog novca ima povijesnu važnost jer je prva na svijetu, ali je važna i zbog toga što je olakšala rast kineskog društva. Tijekom 12. i 13. stoljeća papirni je novac prevladao u optjecaju. U Europi papirni se novac prvi puta pojavljuje u Švedskoj 1601. godine.
U pokrajini Jiangxi u selu Chalian, prilikom radova na jednoj staroj kući pronađeno je 300 000 bakrenih novčića, a njihova masa iznosi 5,6 tona. Potječu iz doba vladavine dinastije Sung. Iako postoje lokalne legende koje govore o zemljoposjedniku koji ih je zakopao prije 1 000 godina ispod temelja kuće, najvjerojatnije je riječ o novcu banke ili neke druge organizacije.
A. B.