Kada i gdje počinje priča o razlikama između ženskoga i muškoga mozga? Najveći dio razvoja mozga kojim se oblikuju moždani krugovi specifični za spol, događa se u prvih osam tjedana trudnoće. Tada dolazi do porasta razine testosterona kada se mozak fetusa, koji je tada izgledao kao ženski, pretvara u muški. Ovaj ljudski organ svojom tajanstvenošću privlači brojne znanstvenike već više stoljeća. Iako svakim danom otkrivamo sve više istina o njemu, svaki put nas ponovo iznenađuju nove činjenice o razlikama između muškoga i ženskoga mozga.
U 19. stoljeću znanstvenici su vjerovali da su mentalne sposobnosti žena slabije od onih u muškaraca čiji je mozak devet posto veći. Danas, kada je 19.stoljeće daleko iza nas, neosporna je činjenica da veličina mozga nema nikakve veze s mentalnim sposobnostima jer žene i muškarci posjeduju jednak broj moždanih stanica, samo su u žena te stanice zbijenije.
Utjecaj hormona na ženski mozak
Ono što najsnažnije utječe na ženski mozak, zbog čega se i razlikuje od muškoga , su hormoni. Osim što utječu na ženine stavove i želje, oni iz dana u dan određuju njezine prioritete. Kod žena koje imaju mjesečnicu, mozak se svakoga dana mijenja. Uočeno je da se neki dijelovi mozga tijekom mjesečnice mijenjaju i do 25 %. Tijekom svih životnih razdoblja u životu žene – djetinjstva, adolescencije, doba traženja partnera, majčinstva i menopauze – hormoni pospješuju razvoj različitih neuroloških veza odgovornih za nastajanje novih misli, emocija i interesa.
Istraživanja razlika između ženskoga i muškoga mozga
Zahvaljujući novim metodama snimanja poput pozitronske emisijske tomografije (PET) i funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) omogućen nam je uvid u ljudski mozak u realnom vremenu ( dok oblikuje riječi, zaljubljuje se, sluša dječji plač). Znanstvenici su tako otkrili mnoštvo strukturalnih, hormonalnih, genetskih i funkcionalnih razlika u mozgu žena i muškaraca. Muškarci i žene koriste različita područja mozga i moždane krugove za rješavanje problema, obradu jezika, pohranjivanje emocija . Muški i ženski mozak drugačije obrađuje podražaje, čuje, vidi, osjeća, procjenjuje što drugi misle.
U jednom njemačkom istraživanju istraživači su snimali mozgove muškaraca i žena dok su oni mentalno rotirali apstraktne, trodimenzionalne likove. Nije bilo razlike u uspješnosti rješavanja zadataka, ali su uočene razlike u moždanim krugovima koje su aktivirali za rješavanje zadataka. Žene su aktivirale moždane putove povezane s vizualnim prepoznavanjem i utrošile više vremena od muškaraca na predočavanje predmeta u glavi. To je dovelo do zaključka da je ženama potrebno više vremena da dođu do istog rješenja.
Istraživanja su dokazala da u moždanim centrima za govor i slušanje žene imaju 11 % više neurona od muškaraca. Centar za oblikovanje emocija i sjećanja – hipokampus – također je veći u ženskome mozgu kao i moždani krugovi za jezik i zapažanje emocija kod drugih. Žene u prosjeku bolje izražavaju emocije i pamte pojedinosti o emocionalnim događajima. Ženski mozak posjeduje i izvanredne jedinstvene sposobnosti kao što su verbalna okretnost, sposobnost povezivanja u čvrsto prijateljstvo, sposobnost iščitavanja emocija i raspoloženja s lica i iz tona glasa.
Muškarci, naprotiv, imaju dvostruko veći prostor u mozgu zadužen za spolni nagon, kao i veće moždane centre za djelovanje i agresivnost. Mozak muškarca drugačije reagira na sukob i stres od mozga žene. Muškarcima je dovoljno samo nekoliko sekunda da se upuste u tučnjavu, dok će žene učiniti sve da izbjegnu sukob.
Drevni moždani krugovi
Iako živimo u modernom svijetu, svaki ženski mozak sadrži drevne moždane krugove koji su zadržali duboko usađene nagone razvijene kao odgovor na stres u nekadašnjoj divljini. Njihova je svrha izazivanje reakcije na fizičku opasnost i po život opasne situacije. Zbog toga žena neku bezazlenu situaciju (npr. neplaćeni računi) često doživljava kao nešto što ugrožava život. Ženski mozak tada reagira kao da obitelji prijeti opasnost od nadolazeće katastrofe. Muški mozak reagira samo na neposrednu fizičku opasnost.
Zahvaljujući brojnim istraživanjima ljudskoga mozga, ulazimo u doba kada možemo lakše razumjeti mnoštvo svakodnevnih razlika u ponašanju i životnim iskustvima muškaraca i žena. Zato se nadamo da nas te razlike neće dovesti do potpunog prekida svih veza, nego da će nas, nakon mukotrpnog traganja za istinom o ženskom i muškom mozgu, povezati u nekom zajedničkom uporištu.
M.B.M.