Naglasni sustav hrvatskoga jezika
Motivacija
Priprava slikokaz – Zadatak je učenika prepisati rečenice sa slikokaza u bilježnicu, a pritom zamijeniti slike odgovarajućim riječima. Slike koje učenici zamjenjuju riječima označavaju riječi koje se isto pišu, ali različito izgovaraju (npr. luk – povrće i luk – oružje, sportski rekvizit). Učenici će odmah uočiti važnost naglašavanja.
Najava teme i ishoda učenja
- pišem naslov na ploču, a oni u bilježnice; najavljujem ishode učenja
Zapažanje novih jezičnih činjenica
Zapisujem na ploču već spomenute riječi iz motivacijskog zadatka, no razvrstavam ih po broju slogova:
- luk – luk, grad – grad
- vila – vila, ruka – ruke
- pečenje – pečenje
- a) pitam učenike gdje se točno nalazi naglasak u svakoj riječi; odgovor: na samoglasniku
-zapisuju: samoglasnici su nositelji naglaska (usput ponovimo koji su samoglasnici)
- b) dijelimo riječi na slogove; zatim na primjerima uočavamo obilježja slogova:
-s obzirom na jačinu – slog može biti naglašen i nenaglašen (vi – naglašen; la- nenaglašen)
– s obzirom na dužinu – slog može biti dugi i kratki (luk -kratki i luk – dugi)
-s obzirom na ton – slog može biti uzlazan i silazan (vila – vila; ruka – ruke)
- c) pitam učenike što bi onda bio naglasak
Naglasak – istodobni ostvaraj jačine, dužine i tona kojim ističemo jedan slog u rečenici.
Kako prepoznati naglašeni slog? To je slog koji se izgovara jačom silinom glasa.
-Naglasni sustav hrvatskoga jezika: pišemo vrste naglasaka:
Naglasci | Silazni | Uzlazni |
Dugi | ||
Kratki |
Otkrivanje ostalih važnih obilježja
Dodajemo još neke primjere uz prethodne i određujemo naglasak.
luk – luk, grad – grad; oči, sam, san, još, sve, put
vila – vila, ruka – ruke; rano, nisam, tonem, vrijeme, knjiga, držim, crkva (idem; nema majke)
pečenje – pečenje; sklapati, ugasiti, neobično, suparništvo, sadržaj, nejasno, zviždanje
Zatim uočavamo ostala obilježja naglasnoga sustava hrvatskoga jezika:
- slog iza naglašenoga sloga može biti dug i kratak; ukoliko je dug, bilježi se ravnom crtom i naziva se zanaglasna dužina
- promatramo kakvi se naglasci pojavljuju u jednosložnim, dvosložnim i višesložnim riječima;
- promatramo na kojim se slogovima pojavljuju naglasc
Uopćavanje
-promatranje dovodi do sljedećih zaključaka (Pravila o raspodjeli naglasaka u naglasnom sustavu hrvatskoga jezika):
- Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske.
- Dvosložne riječi (trosložne i višesložne) mogu imati sva četiri naglaska, ali samo na prvome slogu.
- Nema naglasaka na posljednjem slogu u riječi.
- Na unutrašnjem slogu višesložnih riječi mogu stajati samo uzlazni naglasci.
Provjera stečenih spoznaja
Na ploču ispisujem nekoliko naglasnih „parova“ – iste riječi s različitim naglascima; učenici govore što je točno i obrazlažu zašto (pokazuju razumijevanje pravila o raspodjeli naglasaka).
-drug-drug; on-on; vrag-vrag; dan-dan; sretan-sretan; narav-narav; ptice-ptice; mačak-mačak; praznovjerje-praznovjerje; neumjerenost-neumjerenost; pretrpjeti-pretrpjeti; posljednje-posljednje; mezimac-mezimac; krasno-krasno; mudra-mudra; vještica-vještica
Utvrđivanje znanja (vježbanjem)
-Vježbanje određivanja naglasaka pred pločom.
silno, fantastično, papir, zaista, vlastito, lud, nisam, sutra, danas, namjera, niz, zbivanje, um, koji, iznosim, jeza, vrlo, posljedica, ćud, nježnost, izazivati, prijatelji, sve, hranio, rasti, užitak, često, prilika