Nezavisno složene rečenice pripreme za maturu
Obrazovna postignuća predviđena Ispitnim katalogom za državnu maturu: razumjeti vrste nezavisnosloženih rečenica
Nezavisno složene rečenice nastaju nizanjem surečenica i njihovim povezivanjem.
Surečenice su u nezavisnom odnosu (svaka se može izdvojiti kako zasebna rečenica).
Nizanjem nastaje bezveznička (asindetska) rečenica – rečenični niz.
Surečenice su povezane zarezima. Nezavisno složene rečenice pripreme za maturu
Povezivanjem veznicima nastaju vezničke (sindetske) rečenice.
Podjela nezavisno složenih rečenica s obzirom na značenje veznika i odnos rečeničnih sadržaja
Sastavne rečenice
odnos rečeničnih sadržaja: surečenice se povezuju prema nekom zajedništvu
veznici: i, pa, te, ni, niti
pravilo pisanja zareza: zarez se u pravilu ne piše osim ako je druga surečenica naknadno dodana ili je više surečenica povezano istim veznikom
Rastavne rečenice
- odnos rečeničnih sadržaja: sadržaji surečenica se međusobno rastavljaju, vrši se radnja samo jedne surečenice
- veznici: ili, ili-ili
- pravilo pisanja zareza: zarez se u pravilu ne piše osim ako je druga surečenica naknadno dodana ili ako se veznik ponavlja više od dva puta
Suprotne rečenice
- odnos rečeničnih sadržaja: sadržaj jedne surečenice suprotstavlja se sadržaju druge
- veznici: a, ali, nego, već, no
- pravilo pisanja zareza: surečenice se uvijek odvajaju zarezom Nezavisno složene rečenice pripreme za maturu
Isključne rečenice
- odnos rečeničnih sadržaja: iz sadržaja jedne surečenice isključuje se sadržaj druge
- veznici: samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što
- pravilo pisanja zareza: surečenice se uvijek odvajaju zarezom
Zaključne rečenice
- odnos rečeničnih sadržaja: sadržaj druge surečenice je zaključak prve surečenice
- veznici: dakle, zato, stoga
- pravilo pisanja zareza: surečenice se uvijek odvajaju zarezom
Primjeri za vježbu:
Odredi vrstu rečenice: Nezavisno složene rečenice pripreme za maturu
- Neki povjesničari književnosti smatraju da realizam u hrvatskoj književnosti počinje 1880. godine, a prema drugima realizam je započeo u 1881.
- Akakije Akakijevič, glavni lik pripovijetke Kabanica, uvijek iznova odlazi na posao, vraća se s posla, jede, radi, spava…
- Bogovi u antičkoj književnosti su antropomorfizirani, dakle imaju ljudske osobine.
- Renesansni čovjek kritički istražuje i provjerava postojeće spoznaje.
- Mnogi su hrvatski renesansni pjesnici pisali po uzoru na Petrarcu, zato ih nazivamo petrarkistima.
- Književnicima klasicizma nije bitna barokna raskoš i gomilanje stilskih sredstava, već teže jasnoći stila i savršenstvu forme.
- Pisci romantizma oslanjaju se na maštu i osjećaje te teže individualizmu.
- Hrvatski realisti (Ante Kovačić, Vjenceslav Novak, Josip Kozarac…) pišu epska djela (romane, pripovijetke…), samo je Silvije Strahimir Kranjčević liričar.
- Predstavnike modernizma ne zanima realistično prikazivanje stvarnosti, nego oni zagovaraju osjećaje i intuiciju.
Rješenja: 1. suprotna, 2. rečenični niz, 3. zaključna, 4. sastavna, 5. zaključna, 6. suprotna, 7. sastavna, 8. isključna, 9. suprotna
Nezavisno složene rečenice pripreme za maturu