Glagolski prilozi
Ključni pojmovi | Učenici će: | ||
Motivacija | zavisno složena rečenicaglavna surečenicazavisna surečenica vremenska rečenicazarez | Određivati vrste rečenica, ponoviti pojmoveZamjenjivati zavisne rečenice jednom od zadanih riječiAnalizirati rezultate, proučiti riječi, odrediti im službu, od kojih su riječi nastale, zapaziti osobitosti riječi – prilozi | |
Najava | Glagolski prilozi | Kako nazvati priloge nastale od glagola? Podsjetiti se ostalih vrsta riječi nastalih od glagola. Najaviti temu i nastavnu jedinicu | |
OBRADA | Glagolski vidSvršeni glagolNesvršeni glagolGlagolski prilog sadašnjiGlagolski prilog prošliTvorba glagolskih priloga |
prošli |
|
Sinteza | Usustaviti znanje, zaključiti zašto smo učili o glagolskim prilozima i kako nam oni mogu obogatiti rječnik | ||
vježba | Tvoriti glagolske prilogeZamjenjivati zavisnu rečenicu glagolskim prilogom i obrnutoRazlikovati glagolski prilog od pridjeva |
Dok je izlazila, vikala je na sav glas.
Izlazeći vikala je na sav glas.
Dok učim, razvijam mozak.
Učeći razvijam mozak.
Zadatak:
Prepiši i prouči zavisne rečenice i odgovori u kakvom su vremenskom odnosu predikati surečenica tj. glagolski prilog i predikatna radnja (događaju li se radnje jedna prije druge i koja se prije događa ili se radnje događaju istovremeno).
Pronađi u udžbeniku kako nazivamo glagolske priloge kojima se radnja događa istovremeno s predikatnom radnjom i zapiši u bilježnicu.
Čim smo došli, Perica je odmah počeo spremati.
Došavši Perica je odmah počeo spremati.
Kada je izašla, počela je vikati na sav glas.
Izašavši počela je vikati na sav glas.
Zadatak:
Prepiši i prouči zavisne rečenice i odgovori u kakvom su vremenskom odnosu predikati surečenica tj. glagolski prilog i predikatna radnja (događaju li se radnje jedna prije druge i koja se prije događa ili se radnje događaju istovremeno).
Pronađi u udžbeniku kako nazivamo glagolske priloge kojima se radnja događa prije predikatne radnje i zapiši u bilježnicu.
Listić 1.
U zadanim rečenicama podcrtaj predikate, zaokruži veznik i odvoji surečenice, označi zavisnu surečenicu i odredi joj vrstu. Objasni po čemu zaključuješ o kojoj je vrsti riječ. (pored rečenice zapiši pitanje na koje odgovara)
1. Dok je izlazila, vikala je na sav glas.
2. Kada je izašla, počela je vikati na sav glas.
3. Sjetila sam se čim sam ga ugledala.
4. Spavam dok hodam.
5. Čim smo došli, Perica je odmah počeo spremati.
6. Dok učim, razvijam mozak.
7. Dok je lutao, napravio je mnoge zanimljive reportaže.
8. Kad sam poslao poruku, sjedio sam.
9. Dok sam čekao poruku, zaspao sam.
- Dok sam stajao na obali, nisam ni primijetio crno nebo.
- Dok sam išao kući, razmišljao sam o svemu.
- Dok je spavao, glasno je hrkao.
- Dok sam podizao ruku, znao sam da ne znam odgovor.
Listić 2.
Zamijeni zavisne surečenice s prvoga listića riječima (izaberi jednu od ponuđenih riječi za svaku rečenicu)
- Izlazeći, izašavši,
- Izlazeći, izašavši,
- ugledavši, gledajući,
- hodavši, hodajući,
- dolazeći, došavši,
- učeći, naučivši,
- lutajući, lutavši,
- p oslavši, šaljući,
- čekajući, čekavši,
- stojeći, stajajući, stajavši,
- išavši, idući,
- spavajući, spavavši,
- podižući, podigavši
- _______________________ vikala je na sav glas.
- _______________________ počela je vikati na sav glas.
- Sjetila sam se _______________________.
- Spavam _______________________.
- _______________________Perica je odmah počeo spremati.
- _______________________razvijam mozak.
- _______________________napravio je mnoge zanimljive reportaže.
- _______________________sjedio sam.
- _______________________zaspao sam.
- _______________________nisam ni primijetio crno nebo.
- _______________________razmišljao sam o svemu.
- _______________________glasno je hrkao.
_______________________znao sam da ne znam odgovor.