Homer, Ilijada – pripreme za maturu
Obrazovni ishodi prema Ispitnom katalogu za državnu maturu: interpretirati: Homer, Ilijada
književno razdoblje: antika
Homer
- najstariji grčki pjesnik kojemu se pripisuje autorstvo epova Ilijada i Odiseja
- ne postoji ni jedan pouzdan podatak – predaja kaže da je bio slijep, da je živio skitalačkim načinom života
homersko pitanje: Jesu li Ilijada i Odiseja u cijelosti djelo jednog čovjeka?
unitaristi – DA – dokaz – dosljedno provođenje karaktera likova, jedinstvo radnje
analitičari – NE – više je autora pisalo epove, dokaz- nedosljednost pojedinih dijelova
neounitaristi – Homer je napisao Ilijadu, Odiseju netko drugi
Ilijada
- spjev/ep od 24 pjevanja
- ep je vjerojatno nastao u 8.st. pr.Krista
- stih – daktilski heksametar (tzv. herojski stih) – sastoji se od šest daktilskih stopa (trosložna stopa od jednog dugog naglašenog i dva kratka nenaglašena sloga)
- spaja elemente iz mitologije (mit o Parisovu sudu i mit o otmici Helene) i iz povijesnih legendi vezanih uz osvajanje Troje (Ilij) u 12. st. pr.Kr.
- govori o zadnjih pedesetak dana desetogodišnjeg rata između Ahejaca i Trojanaca
Ahejci – Menelaj, Agamemnon, Ahilej (tesalski kralj)
Trojanci – trojanski kralj Prijam i njegovi sinovi Hektor i Paris
povod ratu – Paris, trojanski princ, otima Helenu, ženu spartanskog kralja Menelaja, koji s bratom, mikenskim kraljem Agamemnonom, skupi vojsku i opsjeda Troju deset godina
završetak rata – nakon Hektorove smrti, Grci na prijevaru ulaze u Troju skriveni u velikom drvenom konju što su ga darovali Trojancima, spale grad i vraćaju Helenu Menelaju
Ilijada – fabula
- Ahilejeva srdžba – pokretačka snaga djela (glavni motiv epa) – bahati Agamemnon uzima Ahileju robinju Briseidu zbog čega Ahilej odustaje od borbe. To utječe na tijek borbe jer je Ahilej najveći junak među Ahejcima. Kada Hektor ubija njegovoga prijatelja Petrokla, vraća se u rat i ubija Hektora.
- Prijam moli Ahileja za Hektorovo tijelo koje mu Ahilej, smilovavši se, daje.
- Radnja završava Hektorovim pokopom
- Radnja se odvija usporedno na zemaljskom i olimpskom planu, bogovi imaju velik utjecaj na zbivanja – na strani Ahejaca – Hera, Atena, Hefest, Heremija; na strani Trojanaca: Ares, Apolon, Artemida, Afrodita – oni pomažu junacima koje vole. Ahejci (Grci) pobjeđuju zato što je na njihovoj strani Zeus.
stilske značajke epa Ilijada
- in medias res (lat. u središte zbivanja): pisac nas izravno uključuje u samo središte događaja
- invokacija – zazivanje bogova i muza u pomoć pri pisanju epa
Srdžbu,boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina
Pogubnu, koja zada Ahejcima bezbrojne jade,
Snažne je duše mnogih junaka poslala ona
k Hadu, a njih je same učinila, da budu plijen
Psima i pticama svima,i tako se Zeusova volja
Vršila,od kad se ono razdvojio u svađi bio
Atrejev sin, junacima kralj, s Ahilejem divnim.
- ustaljeni epiteti – neki se epiteti stalno ponavljaju uz određene imenice (npr. bjeloruka Hera, daljnometni streljač Apolon)
- perifraze – stilske figure koje se sastoje u tome da se neki obični pojam izražava širim, opisnim izričajem, npr. perifraza za Apolona – Zeusov i Letin sin
- poredbe i ponavljanja – usporavaju radnju (retardacija)
- digresije – npr. ljubavni prizori između Parisa i Helene ili Zeusa i Here, rastanak Hektora i Andromahe
obilježja antičkog svjetonazora
- radnja smještena među bogove i izravno podređena njihovoj intervenciji
- veličaju se ljudska (muška) hrabrost, pravednost, fizička snaga, humanost, domoljublje, ratnički duh – oslikani osobito u liku Ahileja (npr. Ahilej ubija Hektora jer mu je Hektor ubio najboljeg prijatelja. Hektorov otac Prijam dolazi Ahileju tražeći otkup sinova tijela. Ahilejevu snažnu želju za osvetom zamjenjuje sažaljenje i suosjećanje te on vraća Hektorovo tijelo Prijamu. Nakon osvetničkog bijesa Ahilej, kao pravi grčki junak i uzor, poštuje i oplakuje suparničkog junaka -Hektora jer je pao za slobodu domovine i obranu časti svoje obitelji i naroda.)