GRIGOR VITEZ:
Kad bi drveće hodalo Grigor Vitez
Grigor Vitez je hrvatski pjesnik 20. stoljeća. Rođen je 1911. godine u Kosovcu u Slavoniji. Osim poezije i proze objavio je u časopisima niz članaka s područja književnosti. Preveo je i neke knjige ruskih i slovenskih pisaca. 1963. g. dobio je nagradu i zlatnu plaketu “Mlado pokolenje”.
Umro je 1966. u Zagrebu. Najpoznatija djela su mu:Kad bi drveće hodalo,Sto vukova,Jednog jutra u gaju i Vesele zamke.
Kad bi drveće hodalo Grigor Vitez Teme:
Teme pjesama su sve što nas okružuje:životinje,djeca,priroda,ljudi
cijeloga svijeta,cvijeće,svemir,more,planine,boje…
Kad bi drveće hodalo Grigor Vitez Najsmješnija i najozbiljnija pjesma:
Najsmješnija pjesma mi je “A zašto ne bi…” u kojoj pisac opisuje jednog dječaka koji rado izmišlja i smišlja. On bi htio da na drveću usred šume rastu lopte od gume,zašto se ne bi uzgajale takve krave koje same sir i maslac prave i zašto se ne bi napravila sprava za znanje koja se ukopča noću i prenosi znanje u glavu.
Najozbiljnija pjesma mi je”Što mi se tužio hrast”. U toj pjesmi hrast govori o sebi:”Kad mi ljudi dođu blizu,kao da me pogledima grizu. “Žele od njega napraviti krevet,ormar ili prozor,a on bi volio u šumi šumiti,
hladovina biti,vjeverice kriti i ljuljati ptice i gnijezda, i noću brojati jata zvijezda. Hrast sam osjeća da mu dolazi kraj jer u daljini čuje sjekire i pile,a on bi želio živjeti i koristan u šumi biti.
Kad bi drveće hodalo Grigor Vitez Interpretacija triju pjesama:
Tri najljepše pjesme su mi:”Dohvati mi tata mjesec”,”Tiha,tiha pjesma” i “Maksimir”.
U pjesmi “Dohvati mi tata mjesec” sin traži da mu tata dohvati mjesec da i njemu malo sja i da ga dotakne rukom. Tata mu odgovara da mjesec mora na nebu sjati i ne smije se skidati,da mora kod zvijezda biti i put zvijezdama svijetliti. Mjesec mora sjati da ptičice mogu spavati,zec večerati,a mjesec će od srebrnih niti san isplesti pa da spavaš i ti. Tema te pjesme je želja sina da mu tata dohvati mjesec. Motiv ove pjesme je mjesec. U pjesmi je mjesec prikazan kao svemirsko tijelo bez kojeg ne bi mogli živjeti ni ljudi,ni životinje.
U pjesmi “Maksimir” opisan je život i karakteristike pojedinih životinja. Na vrlo smiješan način opisani su likovi majmuna:”Mi majmuni na vas ličimo jer čovjek je katkad našeg roda samo što na stražnjim nogama hoda. “Mudroj liji u ovoj žici ne daju prići čak ni ptići,kad vidi lastu zazubice joj rastu,a od koke i pure samo joj sline cure. I ostale životinje su opisane vrlo realno kao u prirodi,stihovi se rimuju,a sve je napisano vrlo smiješno. Tema te pjesme je život životinja u Maksimiru. Pjesma mi se sviđa jer na poseban način opisuje životinje koje sam vidjela u Maksimiru.
U pjesmi “Tiha,tiha pjesma” prekrasnim riječima su opisane životinje,
cvijeće,šume,polje i njiva kako snivaju, šumore i spavaju. To rade u bojama i u skladu s prirodom i mjestom gdje žive:”Raznobojne snove sniva cvijeće,šuma,polje,njiva. “Tema te pjesme su tihi snovi cvijeća,
šuma,polja i njiva. U pjesmi je opisano kako priroda spava na tih i miran način.
Kad bi drveće hodalo Grigor Vitez Stilska izražajna sredstva:
Usporedbe:Potok je kao šuma zelen.
Potok je kao nebo plav. (“Kakve je boje potok?”)
Epiteti:Na vrancu konja vijorna repa.
Malene,mekane,vunene lopte. (“Kvočka vodi svoju djecu u
šetnju”)
Personifikacije: Kad bi drveće hodalo(“Kad bi drveće hodalo”)
Ovako govori kvočka mama(“Kvočka vodi svoju djecu u
šetnju”)
Kad bi drveće hodalo Grigor Vitez Dojam o djelu:
Čitajući ovu zbirku pjesama svaka pjesma mi se svidjela,bila duga ili tek napisana u nekoliko stihova. Pjesme su napisane riječima koje su razumljive i najmanjoj djeci,a svojim sadržajem sviđaju se mladima i starima. U pjesmama ima puno riječi koje se rimuju i rečenica koje se ponavljaju i to kad pisac želi nešto posebno istaknuti. U pjesmama ima puno epiteta,usporedbi,vizualnih slika,akustičnih slika i personifikacije.
Kad bi drveće hodalo Grigor Vitez
stranica za download nekoliko lektira istog djela