Kradljivica knjiga – priprema za nastavu

Ishodi

Što bi učenici trebali znati i biti u stanju učiniti kao rezultat ove lekcije?

Učenici će moći:

• prepoznati i protumačiti riječi u prenesenom značenju u ulomku iz knjige Kradljivica knjiga Markusa Zusaka
• koristiti različite strategije da bi odredili značenje odabranih riječi u kontekstu Zusakove priče
• analizirati strukturu koju je Zusak koristio za organiziranje priče (konkretno korištenje Smrti kao pripovjedača) i učinke koje ta struktura ima na priču (tajnovitost i napetost)
• analizirati osobu pripovjedača iz njegova govora i postupaka
• na temelju ulomka objasniti kako Zusak uporabom prenesenoga značenja postavlja ton svog romana. Učenici će navesti i analizirati određene primjere iz teksta.

Prethodno znanje

Učenici bi trebali razumjeti definicije različitih vrsta prenesenoga značenja, moći razlikovati književni i neknjiževni tekst, znati koristiti različite strategije za određivanje značenja nepoznate riječi u kontekstu, razumjeti pojam tona i kako autor upotrebljava ton u tekstu, razumjeti razlike između pripovjedača u prvoj i trećoj osobi/licu.

Okvirno trajanje: 4 sata

Razrada

Uvodni dio

1. Učenici će razmisliti o stvarima i aktivnostima (sport, video igre itd.) u svom životu koje su im drage i važne te  pomažu u oblikovanju njihova identiteta. Zamišljat će svijet u kojem su im te stvari oduzete. (Zamislite svijet u kojem su ti predmeti nezakoniti. Biste li bili voljni živjeti bez njih i slijediti nova pravila? Ako ne, kako biste došli do tog predmeta, a da vas ne uhvate?)
2. Učenici će izvijestiti i raspraviti o svojim razmišljanjima.
3. Nastavnik će najaviti učenicima da će čitati prolog iz knjige Kradljivica knjiga Markusa Zusaka. Također može reći da je knjiga objavljena 2005. godine i da je 2013. prema knjizi snimljen igrani film. Nastavnik će objasniti učenicima da će tri puta čitati isti ulomak iz knjige, a svaki će put rješavati drugi zadatak. Na kraju lekcije učenici će se poslužiti podatcima i znanjima koja su stekli iz svakog čitanja kako bi odgovorili na sljedeća pitanja:

• Kako preneseno značenje utječe na ton Zusakove priče?
• Kako Smrt kao pripovjedač utječe na ton priče?
• Kako struktura teksta prologa stvara efekte poput misterije, napetosti ili iznenađenja?
• Koje su različite strategije koje čitatelj može koristiti za određivanje značenja nepoznatih riječi ili fraza u tekstu?

Nastavnik također može reći učenicima da dok čitaju samo prolog, mogu zaključiti mnoge stvari o ostatku romanai da bi trebali tražiti te tragove svaki put kada čitaju. Treba izbjegavati da učenici prije čitanja saznaju previše informacija o romanu jer će sami iz suptilnih nagovještaja u prologu moći zaključiti o radnji romana.

Prvo čitanje

Učenici rješavaju zadatke usmjerenog čitanja (Usmjereno čitanje, značenje riječi) s ciljem definiranja nepoznatih riječi.

Ukoliko je više učenika istu riječ netočno definiralo, nastavnik može metodom “glasnog razmišljanja” usmjeriti učenike na točnu definiciju.

Na primjer, učenici bi mogli pogrešno protumačiti riječ intonacija (“Ljudi  promatraju  boje  dana  samo  na  njegovu početku i kraju, no meni je sasvim očito da se dan pretapa kroz mnoštvo nijansi i intonacija, sa svakim novim trenutkom.“)

Ako je više učenika pogrešno definiralo riječ intonacija, razmišljanje naglas kako bi se razjasnilo njezino značenje moglo bi biti otprilike ovako:

“Dok čitam odlomak s riječju intonacija, zamišljam promjene svjetla i boja tijekom dana. Pripovjedač u ovom odlomku razmišlja o različitim bojama i promjenama boja koje se događaju u danu jer autor započinje odlomak govoreći o promjenama boje i opisuje kako se sat sastoji od tisuću različitih boja. Mislim da intonacija ne znači boju ili nijanse boje, jer neposredno prije riječi intonacije pisac kaže mnoštvo nijansi. Znam da jedan književnik dvaput ne bi ponovio istu riječ (može se povezati s pojmom pleonazam). Korijen je ove riječi “ton” što ima veze sa zvukom. Riječ bi mogla imati veze s promjenom ne samo boja nego i zvukova .“

Formativno vrednovanje

Nastavnik će dobiti informaciju koliko su učenici shvatili priču na temelju njihove rasprave o nepoznatim riječima. Također će moći zaključiti koje riječi većina učenika ne razumije i kako učenici razmišljaju o značenju riječi u kontekstu.

Drugo čitanje

Prije drugog čitanja učenici (u bilježnici ili na karticama) pretpostavljaju tko je pripovjedač i gdje se/kada odvija radnja djela. Nakon odrađenog zadatka ne treba razgovarati o njihovim predviđanjima.

Za vrijeme drugog čitanja, učenici trebaju razmišljati o svojim pretpostavkama. Nastavnik će  objasniti učenicima da trebaju pratiti tekst dok ga nastavnik čita naglas. Za vrijeme čitanja učenici će označiti primjere figurativnog jezika (prenesenoga značenja) koje vide i čuju. Prije čitanja bilo bi korisno ponoviti njima poznate oblike prenesenoga značenja.

Nakon čitanja nastavnik će podijeliti radni listić Preneseno značenje u Prologu Kradljivice knjiga i pojasniti upute za popunjavanje. Učenicima treba objasniti da će morati kategorizirati primjere prenesenoga značenja koje su označili u tekstu. U srednju će rubriku zapisati/citirati primjer iz teksta. U prvoj će rubrici zaokružiti vrstu prenesenoga značenja, a u zadnjoj će rubrici objasniti uporabu tog stilskog sredstva.

Nekoliko je primjera ponuđeno u nastavničkoj inačici ovog radnog lista, ali postoji mnogo mogućih točnih odgovora, tako da ovaj list treba koristiti samo kao vodič. Bilo bi korisno odabrati jedan primjer i objasniti ga zajedno s učenicima. Primjer može biti zapisan na listiću ili se zajednički može usmeno objasniti.

Nakon što su učenici ispunili tablicu, ponovno će razmotriti predviđanja o pripovjedaču, mjestu i vremenu radnje i izmijeniti ih u slučaju da su zbog nečega što su pročitali ili čuli promijenili mišljenje.

U drugom dijelu radnog listića učenici će nastaviti analizu autorova izbora riječi. Neka odaberu najzanimljiviji primjer figurativnog jezika koji su prepoznali i ponovo ga analiziraju prema uputama na radnom listiću. Treba im napomenuti da razmisle o tomu kako odabir riječi utječe na ton priče, zašto bi autor izabrao baš te riječi i kako to utječe na ostatak priče. Kada analiziraju odabrani primjer, učenici će odgovoriti na ostala pitanja.

Formativno vrednovanje

Iz odgovora učenika na radnom listu nastavnik će zaključiti koliko učenici razumiju i poznaju različite oblike prenesenoga značenja i koliko razumiju ulogu prenesenoga značenja u pripovjednom tekstu. Zaključit će koje vrste prenesenoga značenja učenici teže prepoznaju i tumače.

3. čitanje

• Prije trećega čitanja učenici će izvijestiti o svojim predviđanjima o pripovjedaču i događajima u romanu. Također će raspravljati o personificiranoj ideji smrti. Nastavnik sada može ponuditi i više informacija o djelu.
• U skupinskom radu učenici će riješiti zadatak s listića Vrste i nemjena teksta u Prologu Kradljivice knjiga (zaključit će da je riječ o književnom /pripovjednom, a ne neknjiževnom/izlagačkom tipu teksta).

• Nakon analize i korekcije rezultata učenici će prepoznati pripovjedača u 1. licu. Nastavnik će potaknuti raspravu o pripovijedanju u 1. licu: Zašto pisci izabiru pripovjedača u 1. licu? Zašto je Zusak izabrao Smrt kao pripovjedača, a ne npr. kradljivicu knjiga? Učenici trebaju shvatiti da se autor koristeći pripovjedača u 1. licu usredotočuje na osjećaje i doživljaje lika i da se čitatelj emocionalnije povezuje s likom. Smrt je izvrstan izbor za pripovjedača jer je ona ujedno i sveznajući pripovjedač budući da može biti bilo gdje i promatrati sve likove i sva mjesta.
• Nastavnik će pojasniti zadatak na listiću Razumijevanje uloge pripovjedača u Prologu Kradljivice knjiga, a nakon rješavanja prvoga dijela zadatka, svaki će učenik (ili nekoliko njih) podijeliti s razredom primjer koji smatraju najvažnijim.
• Učenici rješavaju drugi dio zadatka gdje će analizirati kakav učinak imaju riječi i postupci pripovjedača na djelo u cjelini i kako pripovjedač svojim pripovijedanjem stvara osjećaj tajnovitosti, napetosti i iznenađenja.

Formativno vrednovanje

Nastavnik će na temelju učeničke analize riječi i postupaka pripovjedača moći procijeniti u kojoj su mjeri učenici razumjeli priču i ulogu pripovjedača u prvom licu.

Nastavnik može uzeti nekoliko ili sve radne listiće kako bi učenicima, prije završnoga zadatka, mogao dati povratnu informaciju o njihovu napretku.

Završni zadatak – sumativno vrednovanje

Učenici će koristeći svoje radne materijale (tekst i radne listiće) samostalno objasniti kako izbor riječi i pripovjedača utječu na priču.

Smjernice za pisanje:

Nakon što se pročitali početak romana Kradljivica knjiga Markusa Zusaka napišite sastavak u kojem ćete objasniti:

1. Kakav ton ulomku i romanu daje autorov izbor riječi? Koje je vrste prenesenoga značenja uporabio autor? Što se postiže uporabom prenesenoga značenja?

2. Kakav učinak na priču ima izbor pripovjedača u prvom licu i kakav učinak na priču ima Smrt kao pripovjedač?

Upotrijebite primjere i citate iz teksta kao dokaze kojima ćete potkrijepiti svoje tvrdnje.

Prije početka pisanja treba analizirati rubrike za vrednovanje. Učenici moraju znati kako će se vrednovati njihovi radovi. Bilo bi korisno s učenicima utvrditi razlike između kategorija u rubrici što će im omogućiti uvid u ono što trebaju napraviti da bi postigli što višu razinu. Rubrike u prilogu samo su primjer, a nastavnik sam izabire i definira kategorije i način vrednovanja u skladu s ishodima koje želi postići.

Postoji niz različitih odgovora, a učenik se u pisanju treba služiti odgovorima s listića i dokazati svoje tvrdnje primjerima iz teksta. Te tvrdnje mogu biti npr.

• Smrt kao pripovjedač daje zloslutni/prijeteći/tajanstveni ton ostatku priče.
• Izbor riječi kojima se koristi Smrt čini njezin lik bezopasnijim i simpatičnijim. Uporaba riječi u prenesenom značenju i lirsko opisivanje predstavljaju Smrt nježnijom i ljudskijom nego što se obično zamišlja. Njezino suosjećanje s onima koji žaluju za pokojnicima dokazuje ovu ideju.
• Ulomak završava rečenicom: “Kradljivicu knjiga vidjela sam triput”, što pojačava tajnovitost i napetost. Čitatelj shvaća da će glavni lik tri puta biti u smrtnoj opasnosti. To će ga držati u neizvjesnosti i motivirat će ga na daljnje čitanje u očekivanju ponovnoga susreta s pripovjedačem.

Nakon vrednovanja naučenog, učenici mogu predvidjeti što će se dalje događati s pričom s obzirom da znaju da je pripovjedač Smrt, da glavna junakinja krade knjige i da se radnja odvija u nacističkoj Njemačkoj.

Đurđa Varzić-Pavković

Izvor: Emma Powers, An Introduction with Death: A Close Reading of the Prologue from The Book Thief by Markus Zusak