
Kviz: GlagoliVremensko ograničenje: 0
Quiz-summary0 of 10 questions completed Pitanja:
Information
Zadatci su slični ispitnim zadatcima državne mature. Rješavajući kviz, pripremi se za ispit. You have already completed the quiz before. Hence you can not start it again. Kviz se učitava You must sign in or sign up to start the quiz. You have to finish following quiz, to start this quiz: Rezultati0 od 10 pitanja je odgovoreno točno Vaše vrijeme: Vrijeme je isteklo Dostigli ste 0 od 0 bodova, (0)
Categories
|
JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI
– sastoje se od jedne riječi, tvore se dodavanjem nastavaka na infinitivnu ili prezentsku osnovu
infinitivna osnova – dobiva se odvajanjem infinitivnog nastavka -ti (sluša- ti, hoda- ti, uči-ti)
prezentska osnova – dobiva se odvajanjem prezentskoga nastavka u 3. l. mn. prezenta (sluš – aju, hod – aju, uč-e)
glagoli n a-ći – najčešće jednaka infinitivna i prezentska osnova (peći® pek-ti,pek-u, ići®id-ti, id-u)
PREZENT– sadašnje vrijeme
tvori se od prezentske osnove dodavanjem nastavaka: –em, -jem, –im, –am
IMPERFEKT– prošlo nesvršeno vrijeme
tvori se od prezentske ili infinitivne osnove nesvršenih glagola dodavanjem nastavaka:
-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
AORIST– prošlo svršeno vrijeme
tvori se od infinitivne osnove svršenih glagola dodavanjem nastavaka:
-h,-Ø, -Ø, -smo, -ste, -še (glagoli čija osnova završava otvornikom)
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše (glagoli čija osnova završava zatvornikom)
IMPERATIV– zapovjedni način
izriče zapovijed, molbu, savjet, opomenu, zabranu
tvori se od uglavnom prezentske osnove dodavanjem nastavaka
–i, -imo, -ite
–ji, -jimo, -jite
-Ø, –mo, -te
-aj, -ajmo, -ajte
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI (AKTIVNI)
– služi za tvorbu složenih glagolskih oblika
tvori se od infinitivne osnove dodavanjem nastavaka: –o/-ao, -la, -lo. –li, -le, -la
glagolskim pridjevom radnim izriče se optativ (željni način)
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
– služi za tvorbu pasiva
tvori se od infinitivne osnove (i prezentske) dodavanjem nastavaka:
-n, -na, -no, -ni, -ne, -na
-en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena
-jen, -jena, -jeno, -jeni, -jene, -jena
-t, -ta, -to, -ti, -te, -ta
GLAGOLSKI PRILOG SADAŠNJI (particip prezenta)
– izriče radnju koja prati radnju izrečenu glavnim glagolom
tvori se od 3. l. mn. prezenta nesvršenih glagola i nastavka
–ći: trčeći, pjevajući, noseći, hvaleći, krećući
GLAGOLSKI PRILOG PROŠLI (particip perfekta)
– izriče radnju koja je prethodila radnji glavnoga glagola
tvori se od infinitivne osnove svršenih glagola i nastavaka
–vši (ako osnova završava na otvornik) dobivši, proučivši
-avši (ako osnova završava zatvornikom) išavši, pogledavši
SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI
(složeni = dvije ili više riječi)
PERFEKT – prošlo vrijeme
Tvori se prezentom pomoćnoga glagola biti (naglašenim: jesam, jesi, jest – je, jesmo, jeste, jesu/ nenaglašenim: sam, si, je, smo, ste, su) i glagolskim pridjevom radnim
(ići: išao sam, išao si, išao je, išli smo, išli ste, išli su).
PLUSKVAMPERFEKT –pretprošlo (ili davno prošlo) vrijeme
Njime se izriče vrijeme prošle glagolske radnje dovršene prije koje druge prošle glagolske radnje.
Tvori se od imperfekta ili perfekta pomoćnoga glagola biti i odgovarajućega glagolskog pridjeva radnog.
FUTUR I.
izriče buduće vrijeme. Tvori se od prezenta pomoćnoga glagola htjeti i infinitiva odgovarajućega glagola (doći: ja ću doći, ti ćeš doći, on će doći, mi ćemo doći, vi ćete doći, oni će doći; čitati: ja ću čitati, ti ćeš čitati, on će čitati, mi ćemo čitati, vi ćete čitati, oni će čitati).
FUTUR II. ili futur egzaktni – predbuduće vrijeme
služi za izricanje buduće radnje koja prethodi drugoj budućoj radnji. Tvori se od dvovidnog prezenta pomoćnog glagola biti (budem, budeš, bude, budemo, budete, budu) i glagolskoga pridjeva radnog odgovarajućega glagola (pisati: budem pisao, budeš pisao, bude pisao, budemo pisali, budete pisali, budu pisali).
KONDICIONAL – glagolski pogodbeni način kojim se izriče pogodba ili uvjet
Kondicional I. tvori se (naglašenim i nenaglašenim) aoristom pomoćnoga glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi) i glagolskim pridjevom radnim odgovarajućega glagola (raditi: /ja/ bih radio, /ti/ bi radio, /on/ bi radio, /mi/ bismo radili, /vi/ biste radili, /oni/ bi radili; znati: znao bih, znao bi, znao bi, znali biste, znali biste, znali bi).
Kondicionalom I. izriče se: želja i mogućnost (Rado bih otputovao nekamo.), namjera (Da bi to razumio, moraš još mnogo učiti.), u pitanjima – mogućnost (Kakav bi to mogao biti znak?), ublažena tvrdnja (Rekao bih da to nije točno. Molio bih te da malo paziš.), ponavljanje radnje u prošlosti (Sastajali bi se redovito.).
Kondicional II. tvori se kondicionalom I. pomoćnoga glagola biti i glagolskim pridjevom radnim odgovarajućega glagola (pisati: /ja/ bih bio pisao, /ti/ bi bio pisao, /on/ bi bio pisao, /mi/ bismo bili pisali, /vi/ biste bili pisali, /oni/ bi bili pisali; ostati: bio bih ostao, bio bi ostao, bio bi ostao, bili bismo ostali, bili biste ostali, bili bi ostali).