Kviz: Humanizam i predrenesansa

Riješi kviz, ponovi humanizam i predrenesansu i pripremi se za maturu.

Humanizam i predrenesansa

trajanje – 13. i 14. st

značajke – razvoj građanstva djeluje na stvaranje novoga pogleda na svijet

• čovjek je aktivan, radoznao, želi uživati u ovozemaljskom životu, kritičan je-provjerava i istražuje postojeće spoznaje
• književnost- napuštanje alegoričnosti, didaktičnosti, moraliziranja
• zanimanje za čovjekov unutarnji svijet, ljepotu prirode, ovozemaljski život

prostor – Italija, Španjolska, Francuska

književne vrste: epovi, lirske pjesme, satire, epigrami, pripovijetke, komedije, poslanice

Humanizam i predrenesansa: predstavnici

Dante Alighieri (1265. – 1321.), Božanstvena komedija

• alegorijski ep, sastoji se od tri dijela: Pakao, Čistilište, Raj
• svaki dio sadrži 33 pjevanja + uvod = 100
• strofa – tercina
• simbolika brojeva    3- mističan broj (tri dijela, tercina, 33 pjevanja, tri ga zvijeri napadaju u uvodnom dijelu, broj Svetog Trojstva), 100 – savršen broj
• Danteovo trodnevno putovanje – kao srednjovjekovna vizija zagrobnog života – započinje u mračnoj šumi gdje se izgubio. Susreće tri zvijeri koje, prijeteći mu, zaustavljaju njegovo kretanje do trenutka kada se pojavljuje Vergilije, rimski antički pjesnik, koji ga vodi kroz pakao i čistilište. Kroz raj ga vodi Beatrice koja, saznavši da se izgubio u šumi, šalje Vergilija da ga vodi.

simbolika

Dante– simbol grješnog čovječanstva

Beatrice– simbol milosti i mudrosti

Vergilije – simbol razuma

tamni kraj – čovjekov zemaljski život ispunjen grijesima i zabludama

brijeg u svjetlosti – put koji vodi izvršenju dobrih i plemenitih djela

tri zvijeri – tri ljudske strasti: pantera – sladostrašće, porok mladosti, svirepi lav – vlastoljublje, gladna vučica –pokvarenost, koristoljublje

Pakao

oblik lijevka s 9 krugova:

1. limb
2. grješni ljubavnici i preljubnici
3. proždrljivci
4. škrtci i rasipnici
5. srditi
6. krivovjerci
7. nasilnici
8. oni u koje se nema povjerenja
9. izdajnici –
10. Lucifer

Što je krug niži i uži, to je grijeh veći.

srednjovjekovna obilježja

• oblik alegorijske vizije
• razvrstavanje grješnika u skladu s kršćanskim shvaćanjem grijeha
• srednjovjekovna simbolika brojeva

humanistička obilježja

• narodni jezik ( firentinsko narječje koje je poslužilo kao temelj talijanskom književnom jeziku)
• kritičnost – kritika Crkve i njezinih dostojanstvenika, kritika poremećenog reda stvari u svijetu i ljudskom životu
• uzdiže čovjeka od tmine do ideala
• ističe čovjekovo dostojanstvo, veličinu ljudske prirode i čovjekovu težnju za slobodom
• antički uzori (Vergilije, mitologija)
• svjetovna tematika

Francesco Petrarca (1304. – 1374.), Kanconijer

pjesnička zbirka koja se sastoji od 366 pjesama, uglavnom soneta (317), a središnji motiv soneta  voljena je žena Laura. Zbirka je nastajala od 1330. do njegove smrti, a pjesme su raspoređene tako da kronološki prikazuju tijek pjesnikove ljubavi – od čisto fizičke do potpuno duhovne.

Struktura 

dva dijela:   

1.pjesme ispjevane za Laurina života – rane pjesme otkrivaju Petrarcu kao pjesnika pogođenog svom snagom zaljubljenosti, ali postaje jasno da on nikada neće uspješno zavesti svoju damu jer je ona, nažalost, već u braku. Bori se s ljutnjom, zaljubljenošću, boli, ushitom, koji se isprepliću s pokušajima prihvaćanja sudbine i religioznim osjećajima. U kasnijim pjesmama iskazuje strah i zlokobne slutnje Laurine smrti.

2. pjesme ispjevane nakon Laurine smrti – osjeća duh njezinog povratka, bol, beznađe, užas,

svaka  godina koja prolazi obilježena je pjesmom godišnjice pa  čitatelj zna kada je prošlo šest, deset, osamnaest godina.

Teme i motivi:

• Laurina ljepota, vrline i postupci: slavi Laurinu anđeosku ljepotu, divi se njezinoj zlatnoj kosi, očima, rukama, otmjenom držanju, krjeposti i plemenitosti
• pjesnikovi osjećaji povezani s motivima iz prirode
• ljubav na prvi pogled
• neuzvraćena ljubav
• tjelesna ljubav kao poticaj za izražavanje osjećaja i razmišljanja
• ljubavna bol

Petrarca je povezao elemente srednjovjekovne ljubavne tradicije (viteštvo i „uljudna“ ljubav) i predrenesansnog doživljaja tjelesne ljubavi, povezao je duhovni idealizam i tjeskobu ljubavi.

stilska obilježja (petrarkistički stil)

Petrarcin sonet – sonet od dva katrena i dvije tercine pisan uglavnom jedanaestercima i najčešće rimom oblika abba abba cdc cdc ili cdc dcd

stilske figure: antiteza, oksimoron, metafora, hiperbola, poredba, vokativi

Giovanni Boccaccio (1313.–1375.), Dekameron

• zbirka novela

Boccaccio svojim Dekameronom napušta srednovjekovno nasljeđe. Djelo je poznato po svojim nepristojnim i lascivnim prikazima svakodnevnog života, duhovitosti, kritiziranju i izrugivanju srednjovjekovnih društvenih postavki.

Započinje opisom pošasti kuge u Firenzi 1348. (uvod).

U jednoj se crkvi sastalo sedam djevojaka i trojica mladića i odlučuju otići iz Firenze i usprkos neugodnoj stvarnosti uživati u životu. Odlaze na selo i ondje krate vrijeme pripovijedajući vesele i tužne zgode. Svatko od njih treba ispričati jednu priču na temu koju mu zadaje „kralj“ ili „kraljica“. Likovi imaju alegorične uloge i simboliziraju ljudske vrline i mane što se očituje i u njihovim imenima.

Struktura

100 novela ispričanih u 10 dana, odatle naziv dekameron (deka-deset – 10 dana, 10 mladih ljudi, 10 priča svaki dan)

Svaka novela započinje najavom teme, kratkim sižeom novele, u nekoliko se rečenica iznese osvrt na dojmove o prethodnoj noveli i najavljuje pripovjedač.

Najčešće teme:

• pamet
• ljubav
• sreća
• obmana
• spolna ljubav
• religija

Srednjovjekovna obilježja

• simbolika brojeva 10 –– 7 djevojaka – 7 vrlina = 4 – četiri temeljne vrline (razboritost, umjerenost, snaga, pravda) 3 – teološke vrline (vjera, nada, ljubav)

Renesansna (humanistička) obilježja

• likovi iz svakidašnjeg života, pripadaju različitim društvenim slojevima
• kritiziranje dvoličnosti, lažnog morala, gluposti
• renesansno viđenje ljubavi – ljubav je vrlina, a ne grijeh
• slobodno prikazivanje životnih užitaka i tjelesne ljubavi
• dominantne osobine: lukavost, domišljatost, mudrost, razumnost, znanje, razum, snalažljivost  spašavaju čovjeka iz svih opasnosti
• čovjek mora prihvatiti život kakav jest i činjenicu da on sam kreira vlastiti život