TEMA Mit i legende
Legende
Ključni pojmovi: mit, legenda, tematika mitova i legenda, likovi u mitu i legendi
Obrazovna postignuća: uočiti obilježja mita i legende, razlikovati mit i legendu ,
uočiti značajke lika u mitu i legendi
Prethodna znanja: načini pripovijedanja, pripovjedne vrste
Izborne teme: zavičajne legende
Međupredmetna korelacija: glazbena kultura , likovna kultura , povijest (Europa od
Francuske revolucije do Bečkoga kongresa) , vjeronauk (idoli i ideali u gradnji osobnosti)
Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: razvijati potrebu za tematikom poželjnih
odgojnih ciljeva: domoljublje, čovjekoljublje, uvažavanje druge osobe, tolerancija, prijateljstvo, altruizam, istinoljubivost, ljubav i slično, razvijati želju i potrebu za čitanjem, slušanjem i razumijevanjem mitova i legenda bliskih mladoj osobi, izgrađivati osobu razvijenih sposobnosti komuniciranja, doživljavanja i razumijevanja mita i legende
rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: uočiti osnovna
obilježja mita i legende uočiti osnovne značajke lika u mitu i legendi prepričati neki mit ili legendu
NASTAVNA JEDINICA: Legende
Razred: 7. nadnevak: br. sata
Nastavni sustav: interpretacijsko-analitički
Tip sata: interpretacija
Zadaće sata:
Obrazovne: usvojiti pojam legende,
Odgojne: upoznavajući svoj zavičaj i domovinu, njezine ljepote i povijest, razvijati poštovanje i ljubav
prema domovini i kulturnoj baštini, poticati na usvajanje etičkih vrijednosti, razvijati osjećaj pripadnosti i skrbi za kulturnu baštinu svojega kraja i domovine
Funkcionalne: razvijati sposobnost zapažanja, analiziranja i tumačenja, njegovati tradicijske vrijednosti, razvijati
literarne analitičko – istraživačke sposobnosti, razvijati sposobnosti argumentacije, komentiranja i prosuđivanja
ATRIKULACIJA SATA
Prije početka sata učenike podijeliti u skupine po četiri učenika.
| pojmovi | učenici će: | oblici i metode | sredstva i pomagala | vrijeme | |
| MOTIVACIJA | Ti si legenda! | Pregled domaće zadaće (učenici za to vrijeme rješavaju križaljku)Motivirani izrazom na ploči razgovarati o izrazu, objasniti njegov nastanak i uporabu, objasniti značenje izraza | ČelniIndividualniPisanjeRješavanje križaljke
Dijaloške metode |
KrižaljkaPločakreda | 10min. |
| NAJAVA | TekstoviListićiListovi za skupinski rad | ||||
| INTERPRETACIJA |
|
Individualni Rad u paruSkupinskiVrtuljak
Čitanje Pisanje Odgovori na pitanja
|
25 min. | ||
| SINTEZA | legenda |
|
IndividualniČelniOznačene glave
Dijaloške
|
10 min. | |
| SAMOSTALNI RAD |
|
Legenda o picokima (Đurđevac)
Legenda je to iz vremena napada turske vojske na đurđevačku utvrdu. Kako je Ulama-beg naišao na neočekivani otpor i vojnički nije uspio poraziti đurđevačke branitelje, odlučio se na dugotrajnu opsadu, s ciljem izgladnjivanja vojske i skonjenog pučanstva. Možda bi u tome i uspio, no mudrost i lukavost Đurđevčana presudila je njegovim namjerama.
Kako? Legenda kaže da je u okruženoj utvrdi nestalo hrane, a vojska i pučanstvo su s vremenom izgladnjivali, no ostao je samo jedan mali pijetao (u đurđevačkom govoru pevčec, picek, picok) koji kao jedini preostali “zalogaj” na žalost nije mogao nahraniti ljude. Neizlazna situacija primoravala je ljude na razne prijedloge spašavanja, no jedna starica predlaže kapetanu grada da se jedino ostali pjetlić stavi u top i ispali u turski tabor, što je i učinjeno.
Misleći da u utvrdi ima još toliko hrane da se njome oni iz grada mogu i razbacivati i na taj način izrugivati, Ulama-beg odustaje od opsade i napušta bojište. Kao neku vrstu kletve, Ulama-beg Đurđevčane naziva “Picokima“:
“A vi tamo, pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime PICOKA dovijeka nosili! PICOKIMA vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će PICOKI!”
Legenda o Kamenom križu
Iako ovaj spomenik nema neku naročitu umjetničku vrijednost, mjesto na kome je podignut vezano je uz niz interesantnih događanja i legendi. Na ovome mjestu bilo je tvrđavsko stratište od oslobođenja od Turaka do god. 1809. kada je Osijek proglašen slobodnim i kraljevskim gradom. Navodno su na tom mjestu stajala i vješala. …
U početku 18. stoljeća živio je u Njemačkoj ulici u Gornjem gradu imućan postolar s jedincem sinom. U to poratno doba, iza izgona Turaka, bio je u gradu proglešen prijeki sud i noću se nitko nije smio kretati ulicama osim vojnih patrola. Jedne noći kradljivci provale u neki dućan u gornjem gradu i vojna straa uhvati te noći u obližnjoj ulici postolareva jedinca i optuži za izvršenu krađu. Na saslušanju on je uporno šutio i nije htio iskazati gdje je te noći bio, odnosno da navede svoj alibi. Bio je prijekim sudom osuđen i obješen na vojnom stratištu. Dva dana nakon toga dolazi u vojni sud jedna otmjena građanska djevojka i pod zakletvom izjavi, da je postolarev sin te noći bio kod nje. Oni su se voljeli, ali su zbog razlike u staležu to krili od roditelja. međutim njegova plemenitost, da je radije pošao u smrt, nego da nju osramoti.
