Legende

TEMA Mit i legende

Legende

Ključni pojmovi: mit, legenda, tematika mitova i legenda, likovi u mitu i legendi

Obrazovna postignuća: uočiti obilježja mita i legende, razlikovati mit i legendu ,

uočiti značajke lika u mitu i legendi

Prethodna znanja: načini pripovijedanja, pripovjedne vrste

Izborne teme: zavičajne legende

Međupredmetna korelacija: glazbena kultura , likovna kultura , povijest (Europa od

Francuske revolucije do Bečkoga kongresa) , vjeronauk (idoli i ideali u gradnji osobnosti)

Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: razvijati potrebu za tematikom poželjnih

odgojnih ciljeva: domoljublje, čovjekoljublje, uvažavanje druge osobe, tolerancija, prijateljstvo, altruizam, istinoljubivost, ljubav i slično, razvijati želju i potrebu za čitanjem, slušanjem i razumijevanjem mitova i legenda bliskih mladoj osobi, izgrađivati osobu razvijenih sposobnosti komuniciranja, doživljavanja i razumijevanja mita i legende

rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: uočiti osnovna

obilježja mita i legende uočiti osnovne značajke lika u mitu i legendi prepričati neki mit ili legendu

NASTAVNA JEDINICA: Legende

Razred: 7. nadnevak: br. sata

Nastavni sustav: interpretacijsko-analitički

Tip sata: interpretacija

Zadaće sata:

Obrazovne: usvojiti pojam legende,

Odgojne: upoznavajući svoj zavičaj i domovinu, njezine ljepote i povijest, razvijati poštovanje i ljubav

prema domovini i kulturnoj baštini, poticati na usvajanje etičkih vrijednosti, razvijati osjećaj pripadnosti i skrbi za kulturnu baštinu svojega kraja i domovine

Funkcionalne: razvijati sposobnost zapažanja, analiziranja i tumačenja, njegovati tradicijske vrijednosti, razvijati

literarne analitičko – istraživačke sposobnosti, razvijati sposobnosti argumentacije, komentiranja i prosuđivanja

ATRIKULACIJA SATA

Prije početka sata učenike podijeliti u skupine po četiri učenika.

	pojmovi	učenici će:	oblici i metode	sredstva i pomagala	vrijeme
MOTIVACIJA	Ti si legenda!	Pregled domaće zadaće (učenici za to vrijeme rješavaju križaljku)Motivirani izrazom na ploči razgovarati o izrazu, objasniti njegov nastanak i uporabu, objasniti značenje izraza	ČelniIndividualniPisanjeRješavanje križaljke Dijaloške metode	KrižaljkaPločakreda	10min.
NAJAVA				TekstoviListićiListovi za skupinski rad
INTERPRETACIJA		Pročitati tekst Analizirati tekst prema ponuđenim pitanjima u bilježnicu Zapisati zapažanja na svoj dio lista za skupinski rad Zarotirati list na desno i proslijediti tekst učeniku pored sebe Kada su svi pročitali sve tekstove ispunili list za skupinski rad, zajednički će usporediti odgovore i u krug u sredini lista zapisati zaključak	Individualni Rad u paruSkupinskiVrtuljak Čitanje Pisanje Odgovori na pitanja		25 min.
SINTEZA	legenda	Predstavnik skupine (označene glave) će izvijestiti ostale skupine o rezultatima rada svoje skupine Zajedničko definiranje pojma legenda	IndividualniČelniOznačene glave Dijaloške		10 min.
SAMOSTALNI RAD		pronaći u čitanci legendu i pročitati je

Legenda o picokima (Đurđevac)

Legenda je to iz vremena napada turske vojske na đurđevačku utvrdu. Kako je Ulama-beg naišao na neočekivani otpor i vojnički nije uspio poraziti đurđevačke branitelje, odlučio se na dugotrajnu opsadu, s ciljem izgladnjivanja vojske i skonjenog pučanstva. Možda bi u tome i uspio, no mudrost i lukavost Đurđevčana presudila je njegovim namjerama.

Kako? Legenda kaže da je u okruženoj utvrdi nestalo hrane, a vojska i pučanstvo su s vremenom izgladnjivali, no ostao je samo jedan mali pijetao (u đurđevačkom govoru pevčec, picek, picok) koji kao jedini preostali “zalogaj” na žalost nije mogao nahraniti ljude. Neizlazna situacija primoravala je ljude na razne prijedloge spašavanja, no jedna starica predlaže kapetanu grada da se jedino ostali pjetlić stavi u top i ispali u turski tabor, što je i učinjeno.

Misleći da u utvrdi ima još toliko hrane da se njome oni iz grada mogu i razbacivati i na taj način izrugivati, Ulama-beg odustaje od opsade i napušta bojište. Kao neku vrstu kletve, Ulama-beg Đurđevčane naziva “Picokima“:

“A vi tamo, pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime PICOKA dovijeka nosili! PICOKIMA vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će PICOKI!”

Legenda o Kamenom križu

Iako ovaj spomenik nema neku naročitu umjetničku vrijednost, mjesto na kome je podignut vezano je uz niz interesantnih događanja i legendi. Na ovome mjestu bilo je tvrđavsko stratište od oslobođenja od Turaka do god. 1809. kada je Osijek proglašen slobodnim i kraljevskim gradom. Navodno su na tom mjestu stajala i vješala. …

U početku 18. stoljeća živio je u Njemačkoj ulici u Gornjem gradu imućan postolar s jedincem sinom. U to poratno doba, iza izgona Turaka, bio je u gradu proglešen prijeki sud i noću se nitko nije smio kretati ulicama osim vojnih patrola. Jedne noći kradljivci provale u neki dućan u gornjem gradu i vojna straa uhvati te noći u obližnjoj ulici postolareva jedinca i optuži za izvršenu krađu. Na saslušanju on je uporno šutio i nije htio iskazati gdje je te noći bio, odnosno da navede svoj alibi. Bio je prijekim sudom osuđen i obješen na vojnom stratištu. Dva dana nakon toga dolazi u vojni sud jedna otmjena građanska djevojka i pod zakletvom izjavi, da je postolarev sin te noći bio kod nje. Oni su se voljeli, ali su zbog razlike u staležu to krili od roditelja. međutim njegova plemenitost, da je radije pošao u smrt, nego da nju osramoti.

Porušila je sve staleške ograde i pod grižnjom svjesti ona je došla, da pred sudom izjavi istinu i spere ljagu sa svoga ljubavnika. Na temelju takve provjerene izjave sud je dozvolio ocu, postolaru, da na grob svoga nevino osuđenog sina postavi spomenik, koji on i postavi u vidu kamenog križa.

Kako su vile gradile Arenu

U davno doba Istru su nastavale vile. Noću bi plesale po livadama i šumskim proplancima, ponekad bi se i ukazale običnim ljudima, ali nikad nikome nisu učinile ništa nažao. Vile iz istarskih legendi mogu čovjeku podariti sreću, a često su i graditeljice.

Pripovijeda se tako da su vile gradile Arenu u Puli. Cijelu su noć nosile kamenje s Učke, slagale ga uokrug i tako je red po red nastajao njihov grad, Divić-grad. Ali, kako su vile stvorenja noći, gradit su mogle tek dok se ne začuje prvi pijetao. Vile su morale prekinuti posao i pobjeći da ih ljudi ne spaze. Njihov je Divić-grad ostao nedovršen i zato je Arena danas bez krova. Širom Istre, od Učke do mora, ostalo je rasuto ogromno kamenje koje su vile nosile da ga ugrade u Arenu, ali ih je pijetlov glas u tome omeo, i vile su kamenje morale ispustiti na mjestu na kojem su se zatekle.

Legende o Romima

Vrlo su zanimljive, a jedna od njih glasi: Kada je Bog dijelio zemlju narodima, Cigane je prve pozvao i ponudio im da izaberu mjesto gdje će biti njihova zemlja. Međutim, oni su odbili ne sluteći da će to Bog ponuditi i drugim narodima. Kasnije, kada su vidjeli da su svi narodi dobili od Boga zemlju koju su pretvorili u svoje države, dođoše i oni sami pred Boga i zamole ga, da im ipak dodjeli zemlju. Bog im reče da je svu zemlju podijelio i da je više nema, a njima će biti suđeno živjeti bez zemlje jer kada im je ponudio da je izaberu, nisu htjeli. Ipak se na kraju sažalio nad njima i obećao im pomoći tako što će im dati mudrost i sposobnost veću od ostalih ljudi, kako bi se mogli snalaziti po svijetu jer će vječno putovati, nigdje se neće skrasiti i svuda će ih prihvaćati kao strance.

Legende o Romima

Legenda govori da su Romi Kainovi potomci. Do te spoznaje došli su i neki istraživači koji su tumačili tekst iz „Knjige postanka“ (Stari zavjet, 1. knjiga Mojsijeva). Oni ističu prokletstvo bačeno na Abelova brata Kaina (“Kain” u semitskim jezicima znači kovač), “Obrađivat ćeš zemlju, ali ti više neće davati svoga roda, vječni ćeš skitnica na zemlji biti” (POST. 4,15). Nadalje, “Knjiga postanka” točno navodi zanimanja na koja su osuđeni Kainovi potomci, a koja su inače tradicionalna zanimanja Roma. Tako možemo pročitati: “Uze Lameh (peti Kainov potomak) dvije žene, Adu i Selu. Ada rodi Jabela, od njega se narodiše koji žive pod šatorima i stoku pasu. A bratu njegovu bješe ime Jubal. Od njega se narodiše gudači i svirači. I Sela rodi sina Tubala kome dadoše i ime Kain (s.e.), a Tubal-Kain bješe vješt kovati svašta od mjedi i gvožđa.” (POST.4,19-22)

O nastanku imena grada Zagreba govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: “Mando, dušo, ZAGRABI” ! I tako nastane Zagreb i Manduševac…

Stara legenda kaže kako su nekad davno, prije nego su Istru naselili ljudi, u dolini Mirne živjeli divovi. Glavni div bio je div Dragonja. Zvali su ga i div orač jer je zaorao brazdu od Ćićarije prema moru. Ista legenda kaže da je voda kroz brazdu počela teći vrlo polagano i da je zato div Dragonja prozvao rijeku Mirnom (a i žena diva Dragonje zvala se Mirna).

Divovi su izgradili niz gradova u Istri: Motovun, Vrh, Sovinjak, Oprtalj, Završje, Roč, Grožnjan… Bili su toliko veliki da su, radeći svaki na svom brdu, jedan drugom dodavali alat. Po legendi, nakon što su napravili sve gradove, ostalo je još malo kamenja i tako je nastao Hum – najmanji grad na svijetu.

U bogatstvu istarskih legendi postoji još i ona koja kaže da je dan danas živ sin diva Dragonje, div Gorazd i da se skriva u istarskim šumama.

A postoji još jedna priča. Priča tvrdi da je po nalogu biskupa Tomasinija uređivano korito rijeke Mirne, a prilikom radova na rječnom koritu nađeni su divovski kosturi.

Legende o divovima i priče o nađenim divovskim kosturima inspirirale su i Vladimira Nazora pa je nastao “Veli Jože”, div koji je mogao rukama tresti zvonik crkve u Motovunu.

Đulin grad

Narod je u prošlosti ogulinsku utvrdu, tj. Frankopanski kaštel zvao Đulin grad ili Zulum grad, odnosno Julin grad, povezujući ime grada uz legendu o djevojci Đuli, Juli ili Zulejki koja se zbog nesretne ljubavi bacila u preko 30 m dubok ponor rijeke Dobre.

Po uspomeni na ovaj događaj, žitelji šireg područja grada Ogulina i danas ovaj ponor zovu Đulin ponor, a rijeku Dobru, jednostavno Đula.

Tekst 1.

Naziv teksta: _____________________________________________________________________

Ime autora: _____________________________________________________________________

Tema, o čemu govori tekst: _____________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

Stvarna pojava, ime, događaj i sl. u tekstu: : ________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

Nestvarna (fantastična, nemoguća) pojava, ime, događaj i sl. u tekstu: _ ____________________________________

______________________________________________________________________________________________

Tekst 2.