LEKSIKOLOGIJA 1. DIO (PRIPREMA ZA ISPIT)
(jezični znak, odnosi među leksemima, sinonimija, antonimija, homonimija, raslojenost leksika)
-zadatci i primjeri-
Točno-netočno
1.Bliskoznačnice su sinonimi koji uvijek mogu zamijeniti jedan drugoga u svim kontekstima.
2.Govor je ostvarenje, materijalizacija jezika.
3.Gramatičko značenje je značenje koje služi za uspostavljanje odnosa među riječima.
4.Homofoni (istozvučnice) se u homonimskom paru različito izgovaraju, ali se isto pišu.
5.Homografi (istopisnice) su dvije riječi koje imaju isti izraz i isto se pišu, ali nemaju isti naglasak.
6.Homonimi su riječi koje imaju isti sadržaj, a različit izraz.
7.Hrvatski izraz za hiperonim je nadređenica.
8.Hrvatski izraz za hiponim je podređenica.
9.Imenice, zamjenice, glagoli, pridjevi, brojevi i prilozi su nepunoznačne riječi.
10.Istoznačnice su sinonimi koji imaju isti izraz.
11.Izraz (označitelj) materijalni je dio jezičnog znaka, može se osjetilno percipirati.
12.Izvedeno značenje je značenje nastalo iz osnovnog značenja.
13.Jednoznačnice su riječi čiji izraz ima samo jedno značenje.
14.Jezik je sustav jezičnih znakova koji služi za sporazumijevanje, prenošenje poruka.
15.Leksičko je značenje stvarno značenje kojim se sadržaj povezuje s izvanjezičnom zbiljom.
16.Leksik koji prestaje biti u aktivnoj uporabi pripada prijelaznom sloju.
17.Regionalizmi su riječi mjesnoga, lokalnoga govora, zauzimaju malo područje i specifični su za neko mjesto.
18.Metonimija je vrsta prenesenoga značenja nastala prenošenjem značenja prema sličnosti.
19.Nepunoznačnice nemaju gramatičko značenje.
20.Oživljenice su leksemi koji su se iz pasivnog vratili u aktivni leksik.
21.Područno leksik raslojavamo na dijalektizme, regionalizme i lokalizme.
22.Pomodnice su leksemi koji označavaju neku pomodnu pojavu.
23.Prijedlozi, veznici, usklici, čestice su nepunoznačne riječi.
24.Punoznačnice imaju leksičko ali nemaju gramatičko značenje.
25.Lokalizmi su riječi koje zauzimaju širi prostor – regiju.
26.Sadržaj (označeno/označenik) dio je jezičnoga znaka koji u sebe preslikava pojam iz izvanjezične zbilje.
27.Sadržaj jezičnoga znaka nema značenje.
28.Sastavnice jezičnoga znaka su izraz i sadržaj.
29.Sinonimi su riječi koje imaju iste (ili djelomično iste) sadržaje i isti izraz.
30.Veza između izraza i predmeta iz izvanjezične stvarnosti nije proizvoljna.
31.Višeznačnice su riječi čiji sadržaj ima dva ili više značenja.
32.Zastarjelice, pomodnice, novotvorenice, oživljenice dio su prijelaznoga sloja.
33.Preneseno značenje nastaje prenošenjem značenja.
Nadopuni
1.Značenje nastalo proširivanjem sadržaja je _________ značenje.
2.Značenje koje riječ trenutačno ima je _________.
3.Zastarjelice, pomodnice, _________ dio su prijelaznoga sloja.
4.Veza između izraza i predmeta iz izvanjezične stvarnosti je _________.
5.Stvarno značenje kojim se sadržaj povezuje s izvanjezičnom zbiljom naziva se _________.
6.Sinonimi su riječi koje imaju iste (ili djelomično iste) _________, a različit izraz.
7.Sastavnice jezičnoga znaka su _________.
8.riječi čiji sadržaj ima dva ili više značenja nazivamo_________.
9.Prijedlozi, veznici, usklici, čestice su _________.
10.Područno leksik raslojavamo na dijalektizme, regionalizme i _________.
11.Oživljenice su leksemi koji su se iz _________ vratili u _________ leksik.
12.Nepunoznačnice _________ leksičko značenje.
13.Metafora je vrsta prenesenoga značenja nastala prenošenjem značenja prema _________.
14.Leksik vremenski raslojavamo na _________.
15.Leksičko i gramatičko značenje imaju _________.
16.Jezik je _________ jezičnih znakova koji služi za sporazumijevanje, prenošenje poruka.
17.Jednoznačnice su riječi čiji sadržaj ima _________ značenje.
18.Izvedeno značenje je značenje nastalo iz _________ značenja.
19.Imenice, zamjenice, brojevi, _________ su punoznačne riječi.
20.Hrvatski izraz za hiponim je _________.
21.Hrvatski izraz za _________ je nadređenica.
22.Homofoni (istozvučnice) se u homonimskom paru _________ izgovaraju, ali se _________ pišu.
23.Antonimi su leksemi _________ značenja.
24._________ značenje je značenje koje je riječ imala kada je nastala.
25._________ su sinonimi koji imaju isti sadržaj.
26._________ su sinonimi koji djelomično mogu zamijeniti jedan drugoga u svim kontekstima.
27._________ su riječi mjesnoga, lokalnoga govora, zauzimaju malo područje i specifični su za neko mjesto.
28._________ su riječi koje zauzimaju širi prostor – regiju.
29._________ su leksemi koji prelaze iz aktivnoga u pasivni leksik.
30._________ su leksemi koji označavaju neku pomodnu pojavu.
31._________ je vrsta prenesenoga značenja nastala prenošenjem značenja prema asocijativnosti i povezanosti.
32._________ (istopisnice) su dvije riječi koje imaju isti izraz i isto se pišu, ali nemaju isti naglasak.
Odredi vrstu leksičko-semantičkih odnosa.
HIPERONIMIJA/HIPONIMIJA
|
hiperonim |
kohiponimi |
|
|
hiponim |
hiponim |
|
|
voće |
jabuka |
kruška |
|
cvijet |
suncokret |
visibaba |
|
sisavac |
slon |
miš |
|
riba |
štuka |
škarpina |
|
kukac |
pčela |
žohar |
|
ptica |
galeb |
golub |
|
riječ |
imenica |
veznik |
|
padež |
genitiv |
akuzativ |
|
gradnja |
visokogradnja |
niskogradnja |
SINONIMIJA
|
istoznačnice |
bliskoznačnice |
|
majka-mati-mama mrak-tama ogledalo-zrcalo vatra-oganj laž-obmana laž-neistina umrijeti-preminuti nota-kajda pjesnik-poeta ocat-sirće liječnik-doktor netopir-šišmiš hiperonim-nadređenica pravopis-ortografija suparnik-protivnik zastava-barjak kovina-metal boj-bitka sag-tepih veža-haustor istoglasnice-homonimi istozvučnice-homofoni jezikoslovac- lingvist učenik-đak žalostan-tužan |
kitica-strofa umrijeti-izdahnuti ljubiti-cjelivati briga-skrb obitelj-porodica vol-bik dar-poklon sjeći-rezati tuga-žal obala-žal drvo-stablo ljuto-srdito slavan-poznat okno-prozor put-cesta brod-plovilo start-početak sjajno-blještavo nestašica-nepostojanje odgajatelj-skrbnik komunikacija-razgovor proslava-zabava slika fotografija jasna-bistra mobitel-telefon |
ANTONIMIJA
ANTONIMI PO PODRIJETLU
|
istokorijenski antonimi |
raznokorijenski antonimi |
|
sreća-nesreća pošten-nepošten ratno-antiratno istina-neistina vrijedan-bezvrijedan simpatično-antipatično potrebno-nepotrebno milost-nemilost pravda-nepravda znanje-neznanje prirodan-neprirodan rado-nerado prijatelj-neprijatelj mir-nemir uljudan-neuljudan vješt-nevješt zaposlen-bezposlen značajan-beznačajan poznat-nepoznat ukusan-neukusan ukusan-bezukusan čisto-nečisto rado-nerado redovito-neredovito radnik-neradnik pismen-nepismen zakonit-nezakonit izvanjezični-unutarjezični maštovito-nemaštovito |
dugo-kratko pognut-uspravan nježan-grub žalostan-sretan lijep-ružan glup-pametan daleko-blizu bez-sa sreća-tuga hodati-stajati gore-dolje visoko-nisko gladan-sit dobar-zao tišina-buka zapad-istok dug-kratak manje-više prolazan-vječan rat-mir prljavo-čisto prirodan-umjetan zabavno-dosadno meko-tvrdo mladost-starost novo-staro paliti-gasiti vrlina-mana lijen-marljiv mokar-suh |
ANTONIMI PO NARAVI ZNAČENJSKE OPREKE:
|
binarni |
stupnjeviti |
obratni |
|
laž-istina zdravlje-bolest živ-mrtav ukusno-neukusno pogoditi-promašiti zaposlen-nezaposlen slano-neslano par-nepar uključeno-isključeno
|
polijetati-slijetati bogat-siromašan mlad-star noć-dan ljubav-mržnja vruće-hladno sporo-brzo debeo-mršav visok-nizak
|
kupiti-prodati uzeti-dati ispod-iznad djed-unuk lijevo-desno pošiljatelj- primatelj slati-primati pobjeda-poraz |
HOMONIMIJA
LEKSIČKI HOMONIMI
|
homonim |
značenje |
značenje |
|
put |
staza, cesta |
tip kože |
|
kos |
ptica |
nagnut |
|
istupiti |
učiniti tupim |
izaći |
|
šah |
titula |
igra |
|
kosa |
oruđe |
vlasi |
|
sud |
ustanova |
posuda |
|
žal |
žaljenje |
obala |
|
blago |
bogatstvo |
domaće životinje |
|
bor |
biljka četinjača |
kemijski element |
|
lak |
premaz |
lagan |
|
dok |
veznik |
dio luke |
|
gol |
bez odjeće |
zgoditak u nogometu |
|
oko |
organ vida |
prijedlog |
OBLIČNI HOMONIMI
|
homonim |
značenje/oblik |
značenje/oblik |
|
sagu |
tepih/ imenica mr. jd, d ili l |
priča/ imenica, žr. jd. akuzativ |
|
graba |
rupa/imenica, ž.r. jd. n |
biljka (grab)/ imenica, m.r. jd. gen. |
|
vode |
voda/imenica, ž.r. mn. n |
voditi/glagol, 3.l.mn. prezent |
|
sobom |
instrumental zamjenice sebe |
instrumental imenice soba |
NEPRAVI HOMONIMI
HOMOGRAFI
|
homograf |
značenje |
značenje |
|
vila |
zgrada |
fantastično biće |
|
kupiti |
skupljati |
plaćanjem dobiti u vlasništvo |
|
slagati |
reći laž |
poredati |
|
grad |
naseljeno mjesto |
vrsta padaline |
|
trešnja |
vrsta voća |
imenica od glagola tresti |
|
luk |
vrsta povrća |
vrsta oružja |
|
vuci |
imperativ od vući |
kratka množina imenice vuk |
|
duga |
prirodna pojava |
dugačka |
|
pas |
životinja |
pojas |
HOMOFONI
Rijeka-rijeka
Dunja-dunja
Višnja-višnja
Ruža-ruža
VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA
|
Prijelazni sloj |
Pasivni leksik |
|||||
|
zastarjelice |
pomodnice |
oživljenice |
novotvorenice |
arhaizmi |
historizmi |
|
|
slador postelja fiskultura ferije štetovati
|
bitlsica tarzanica lenonice dredovi bekemica šminker kokotica minica disko šimike tedika |
županija župan domovnica povjerenstvo putovnica stožer pričuva časnik djelatnik vježbenik ozračje veleposlanstvo poglavarstvo |
dalekovidnica brzoglas zrakomlat putničarstvo munjosprem brzogriz uspornik dodirnik
|
sarce lipost pramalitje (proljeće) jur (još) sveđ (uvijek) žaloba (žalost) domaja (domovina) dveri (vrata) libar kraljski vazda |
barun grof kmet pristav banovina vlastelinstvo krinolina korzet dukat musketa helebarda buzdovan frak |
|
PRIMJER ISPITA
·Zaokruži slovo/slova ispred točnih tvrdnji:
a)Antonimi su leksemi suprotnoga značenja.
b)Ishodišno značenje je značenje koje je riječ imala kada je nastala.
c)Leksik prostorno raslojavamo na aktivni i pasivni leksik.
d)Zastarjelice su leksemi koji prelaze iz aktivnoga u pasivni leksik.
e)Metafora je vrsta prenesenoga značenja nastala prenošenjem značenja prema asocijativnosti.
f)Osnovno značenje je značenje koje riječ trenutačno ima.
·Nadopuni tvrdnje:
a)Dio jezičnoga znaka koji u sebe preslikava pojam iz izvanjezične zbilje naziva se _________.
b)Leksik koji prestaje biti u aktivnoj uporabi pripada _________ sloju.
c)Ostvarenje, materijalizacija jezika je _________.
d)_________ je materijalni dio jezičnog znaka, može se osjetilno percipirati.
e)Homonimi su riječi koje imaju isti _________, a različit _________.
·Objasni razliku između:
a)homografa i homofona
b)zastarjelica i arhaizama
c)arhaizama i historizama
·Objasni zašto su riječi:
a)voljen-nevoljen istokorijenski antonimi
b)muško-žensko binarni antonimi
c)kubura, volar, križar historizmi
·Odredi vrstu leksičko-semantičkih odnosa:
a)jeftino-skupo
b)Ružica-ružica
c)stomak-trbuh
d)rak(životinja) – rak (bolest)
·Napiši rečenicu/rečenice kojom/kojima ćeš dokazati da su riječi:
a)dug i dug homografi
b)sobom i sobom oblični homonimi
c)kazalište i teatar istoznačnice
·Zadane lekseme razvrstaj s obzirom na vremensku raslojenost. Popuni tablicu.
bojnik, centurij, dolčevita, filir, fudbalerka, izpravno, panker, parvo, velenapadaj, zatipak
|
Pasivni leksik |
||||||
|
pomodnice |
oživljenice |
novotvorenice |
arhaizmi |
|||
RJEŠENJA
·Zaokruži slovo/slova ispred točnih tvrdnji:
a)Antonimi su leksemi suprotnoga značenja.
b)Ishodišno značenje je značenje koje je riječ imala kada je nastala.
c)Leksik prostorno raslojavamo na aktivni i pasivni leksik.
d)Zastarjelice su leksemi koji prelaze iz aktivnoga u pasivni leksik.
e)Metafora je vrsta prenesenoga značenja nastala prenošenjem značenja prema asocijativnosti.
f)Osnovno značenje je značenje koje riječ trenutačno ima.
·Nadopuni tvrdnje:
a)Dio jezičnoga znaka koji u sebe preslikava pojam iz izvanjezične zbilje naziva se sadržaj.
b)Leksik koji prestaje biti u aktivnoj uporabi pripada prijelaznom sloju.
c)Ostvarenje, materijalizacija jezika je govor
d)Izraz je materijalni dio jezičnog znaka, može se osjetilno percipirati.
e)Homonimi su riječi koje imaju isti izraz, a različit sadržaj.
·Objasni razliku između:
a)homografa i homofona
Homografi su leksemi koji imaju različito značenje (sadržaj), isto se pišu, ali nemaju isti naglasak, različito se izgovaraju.
b)zastarjelica i arhaizama
Zastarjelice su riječi koje pripadaju prijelaznom sloju, još se ponekad koriste iako rijetko. Arhaizmi pripadaju pasivnom leksiku, više ih ne koristimo.
c)arhaizama i historizama
Arhaizmi su leksemi koji u aktivnom leksiku imaju zamjenu, a historizmi označavaju predmete i pojave koje danas ne postoje te stoga nemaju zamjenu u aktivnom leksiku.
·Objasni zašto su riječi:
a)voljen-nevoljen istokorijenski antonimi
Ove su riječi suprotnoga značenja (antonimi), imaju isti korijen, antonimija je nastala tvorbom.
b)muško-žensko binarni antonimi
Ove su riječi suprotnoga značenja (antonimi), međusobno se isključuju.
c)kubura, volar, križar historizmi
Ove riječi označavaju predmete i pojave koji su postojali u povijesti, ali ih danas više nema (kubura je oružje, volar čovjek koji čuva volove, križar vrsta vojnika)
·Odredi vrstu leksičko-semantičkih odnosa:
a)jeftino-skupo antonimija (antonimi)
b)Ružica-ružica homofonija (homofoni)
c)stomak-trbuh sinonimija (sinonimi)
d)rak(životinja) – rak (bolest) homonimija (homonimi)
·Napiši rečenicu/rečenice kojom/kojima ćeš dokazati da su riječi:
a)dug i dug homografi
Dug je put do škole. Moram platiti dug.
b)sobom i sobom oblični homonimi
Pred sobom je ugledao djevojku. Mali se Eskim igrao sa sobom. Nervozno je šetao sobom.
c)glasovir-klavir istoznačnice
Ona svira violinu, a ja glasovir. Ona svira violinu, a ja klavir.
·Zadane lekseme razvrstaj s obzirom na vremensku raslojenost. Popuni tablicu.
bojnik, centurij, dolčevita, filir, fudbalerka, izpravno, panker, parvo, velenapadaj, zatipak
|
Prijelazni sloj |
Pasivni leksik |
|||||
|
zastarjelice |
pomodnice |
oživljenice |
novotvorenice |
arhaizmi |
historizmi |
|
|
dolčevita fudbalerka panker |
bojnik |
velenapadaj zatipak |
izpravno parvo |
centurij filir |
||