Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža
Lektira – kratak sadržaj prepričano, analiza djela, likovi, karakterizacija, biografija
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne
kratak sadržaj prepričano
“Bitka kod Bistrice Lesne” je novela u čijem je uvodu opisana njezina tema. Pisana je u čast domobrana, njih sedam koji su dali svoje živote na fronti. Novela je oblikovana kao ratni novinski članak, s pohvalama o hrabrosti ratnika, njihovoj žrtvi, sa sjećanjima na prošlost.
Uzvišen govor budi sjećanje na osmrtnice s patetičnim frazama. Taj govor je i zapravo ironičan, posebno zato jer su oni poginuli za Ugarsku, a ne Hrvatsku. Hrvatska je bila vezana s Ugarskom Nagodbom koja je sklopljena 1868. godine.
Nakon uvoda novela opisuje prošla vremena, opisuje život u prigorskim i zagorskim selima iz feudalnih vremena, pa sve do Prvog svjetskog rata. Seljacima je život težak, nemaju nikakve pomoći, zemlja je teška za obradu, također je problem i država jer traži poreze, naplaćuje globe i takse, a ukoliko dođe do rata mora se ići ratovati. Seljak je pred svim tim nemoćan i naučio je da sve to mora prihvatiti, ukoliko bi se pobunio to bi imalo katastrofalne posljedice. Sedam seljaka iz Zagorja pozvano je u rat, kada su došli u grad, on im se učinio kao zemlja snova, posvuda je bilo blještavilo, krčme, alkohol, lake žene, mesnice pune svega, divili su se izlozima u kojima su bili izloženi butovi, vratovi, glave, rebra… Prikazi raskomadanog mesa kao da su bili nagovještavali rat s kojim će se uskoro suočiti. Svaki od njih ima svojih vlastitih problema. Nakon grada, dolaze u vojarnu, ondje prolaze vojnu obuku, tipičnu za austrougasku vojsku koja se svodi na ponižavanje hrvatskog seljaka. Poslije toga odlaze na frontu.
Prije nego je počela bitka domobran Vid Trdak, razmišlja o svojim problemima. Njegova žena je umrla malo prije no što je on otišao u rat, njegovo dvoje djece koja su malodobna ostalo je samo kod kuće. Posvađan je s rodbinom, pa su prepušteni sami sebi. Razmišljao je i zaključio kako bi se država trebala pobrinuti o djeci. Odlazi banu na Markov trg u sami Sabor. Od prostorije do prostorije doživljava sama poniženja, na kraju mu nekakav činovnik daje lažna obećanja kako bi ga se riješio. Na fronti shvaća kako je sve laž. Kako će završiti njegova djeca?
Stef Loborec najviše je ogorčen i najviše buntovan od svih domobrana. Iako je bio već na fronti i ranjen, ponovno su ga zvali. Zbog toga što je gurnuo narednika u kotao s kipućom kavom postoji opasnost da ide na vojni sud, narednik Srnit ga je zato posjekao sabljom, te ga s još nezaraslom ranom vraćaju na front. Pita se zašto se nije negdje skrio od vojske i dezertirao.
Ruski i austrougarski zapovjednici su autoriteti te odlučuju o sudbinama svojih ljudi. U bitki prvi je poginuo Vid Trdak, poslije njega i ostali. Najogorčenije se borio Stef Loborec, ali niti on nije preživio.
Kraj svemu je u Bistrici Lesnoj, u jednoj pučkoj školi. Ondje mrtvozornik Palčić popisuje i broji umrle te evidentira stvari koje su preostale iza njih. Između ostalog pročitao je i pisma koja je pronašao kod domobrana poginulih u bitki. Rukopis pisama je nezgrapan s lošim pravopisom, pisana težačkom rukom. Otkrivaju njihovu intimu i prikazuju tešku i tužnu sliku obitelji koje su morali ostaviti i otići na front, također prikazuje i sliku tadašnjeg društva i stanja našeg sela. Iako su domobrani dali svoj život u bitki za jedno ogromno carstvo, oni sami u njemu nisu imali nikakvu ulogu.
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne
Vrsta djela
“Bitka kod Bistrice Lesne” po književnoj vrsti je novela. Po prvi puta objavljena je 1923. godine u časopisu “Književna republika”. Poslije ju pisac uvrštava i u zbirku “Hrvatski bog Mars.”
Naslov zbirke ima preneseno značenje (metaforično).
Mars je u rimskoj mitologiji bog rata. Prema vjerovanju, ukoliko mu se prinose žrtve, on pomaže izboriti pobjedu. Naslov je u isto vrijeme tragičan i ironičan; hrvatska prošlost je zapravo neprestano žrtvovanje tom božanstvu, bogu rata Marsu.
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne
Tematsko idejni sloj
Čitava zbirka “Hrvatski bog Mars” prikazuje događanja u Prvom svjetskom ratu, “Bitka kod Bistrice Lesne” također. Opisuju stradavanja hrvatskih domobrana za tuđe interese. Samoj noveli prethodi komentar pisca, na neki način ekonomsko i povijesno objašnjenje mentaliteta prigorskih i zagorskih seljaka.
I zbirka i sama novela kod čitatelja izazivaju osudu protiv rata. Sam Krleža je sudjelovao u Prvom svjetskom ratu, pa mu je bilo vrlo dobro poznata tragedija koju je taj rat izazvao. Njegovo djelo ispunjeno je antiratnom prozom.
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne
Kompozicija
Novela je čvrsta cjelina i nije podijeljena na poglavlja. Osnovna tema je rat, a tematskih epizoda je osam.
Uvodno izlaganje je pisano kao ratno izvješće, prepuno je bombastičkih riječi što je ustvari prosvjedovanje protiv ratnih događanja.
Prva epizoda govori o povijesti i zaostalosti zagorskog sela, o odnosima između grada i sela.
Druga epizoda opisuje shvaćanje seljaka što je to rat, shvaćaju rat kao nesreću koju treba prihvatiti, i kojoj se ne treba suprostavljati. Ratne strahote najavljuju se simbolično kroz prikaz izloga koji su prepuni svakakvog mesa i podsjećaju na ljudska tijela na fronti.
Treća epizoda govori o traženju pomoći i hodanju Vida Trdaka od jedne do druge sobe u Saboru te se osuđuje državna birokracija, a prikazana je pomoću činovnika kojemu se ne navodi ime.
Četvrta epizoda opisuje vojarnu i vojnika bez ikakvih prava prije odlaska na bojište. Stef Loborec pokušava se boriti za svoja prava, ali neuspješno.
Peta epizoda govori o Rucneru koji je rastrojen i teško podnosi ratna događanja.
Šesta epizoda opisuje dva suprostavljena zapovjednika, bitku, smrt Stefa Loborca, Mate Peseka, Trdaka.
Sedma epizoda opisuje vrhunac bitke, Stef Loborec se bori za svoj život.
Osma epizoda donosi rasplet i kraj, mrtvozornik Palčić pronalazi pisma poginulih domobrana, pročita ih i saznaje detalje njihovih obiteljskih života. Epizoda završava Palčićevom vizijom koja nije pozitivna.
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne
Prostor i vrijeme
Radnja započinje u zagorskim selima, pa se nastavlja u gradu Zagrebu, završava u istočnoj austrougarskoj pokrajini Galiciji.
Vrijeme radnje je od 1914. – 1918. godine, tj. Prvi svjetski rat.
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne
Likovi
U noveli “Bitka kod Bistrice Lesne” izostavljen je glavni lik. Sedmorica domobrana su zapravo glavni lik. Glavni lik je kolektivan (zajednički), hrvatski čovjek u ratnom kaosu.
U svakom “službenom” spominjanju prvi je uvijek desetnik Mato Pesek. Pesek označava nešto poslušno, a Mato je bio upravo takav – pokorni pas koji za državu prijeti pištoljem i naganja vojnike.
Vid Trdak – iako je otvrdnuo zbog teškog života, suočen sa smrću je postao mekan.
Štef Loborec – tipičan Zagorac, buntovan, svadljiv, uvijek spreman na svađu, ima problem s autoritetima, ne poštuje ih. Njegova žena se propila jer se bojala kako se on neće vratiti živ. Uglavnom leži u kanalu, pijana, a djeca bacaju na nju kamenje.
Školovani ljudi, intelektualci, prikazani su kao nezadovoljni vojnici u svijetu nasilja i nepoštenja. Običan čovjek je nemoćan i žrtva.
Zapovjednici pored zagorskih seljaka djeluju poput vitezova sa njihovim zastrašujućim imenima: barun von Frederiks, Rikard Weisersheimb Ritter von Rechling – Meldegg und Hochenthurn, kako bi oni mogli imati posla sa zagorskim seljacima.
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne
Jezik i stil
Jezik novele je slojevit. U književni jezik unose se riječi stranog podrijetla, govori se kajkavskim dijalektom. Također mnogo se koristi vojnički žargon. Rečenice su višestruko složene, može se koristiti i izraz “krležijanska rečenica”.
Najčešće se koristi naracija, prisutan je i monolog, unutarnji monolog lika.
“Bitka kod Bistrice Lesne” je antiratna novela.
Miroslav Krleža Bilješke o piscu:
Miroslav Krleža rođen je 1893. god., a umro 1981. god. u Zagrebu. Najznačajnije je ime hrvatske književnosti. Pisao je pjesme, romane, pripovijetke, drame, kritike i eseje. Najpoznatiji Krležin
roman je “Povratak Filipa Latinovitza”, a osim njih i: “Na rubu pameti”, “Zastave”, “Banket u Blitvi”, te drame: ”Vučijak”, “Golgota”, “Gospoda Glembajevi”.
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža
Vrsta djela:
Novela
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža Tema:
Smrt domobrana i težak seljački život
Lektira Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža Osobine stiha:
Likovi govore kajkavskim dijalektom.
Akustičke, olfaktivne, vizualne i taktilne slike.
Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža Analiza likova:
Vid Tvrdak Hrvatski domobran, brine se za svoju djecu, ali mu nitko ne želi pomoći.
Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža Mate Pesek
Hrvatski domobran, nesretno i tužno pogiba u Bitci kod Bistrice Lesne.
Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža
Bitka kod Bistrice Lesne Miroslav Krleža
stranica za download nekoliko lektira istog djela