Dobri duh Zagreba Pavao Pavličić
Lektira – kratak sadržaj prepričano, analiza djela, likovi, karakterizacija, biografija
Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba
Glavni lik pripovijetke, Valentin Knez bio je zaljubljenik u statistiku. Mislio je da podatci koje je prikupio i analizirao mogu biti korisni i pomoći ljudima, a to je bio njegov životni cilj. Iako nije bio društvena osoba, imao je jaku potrebu baviti se ljudima i tako upotpuniti svoj život. To je bilo njegovo tumačenje razloga zbog kojih se počeo baviti statistikom premda se nije točno sjećao kako je i kada zapravo počelo njegovo zanimanje za ovu znanost.
Iako nije pretjerano volio kriminalističke romane i kriminalistika ga nije posebno zanimala, Knez je prikupljao podatke o svim vrstama nesreća, ali se na kraju usmjerio samo na praćenje zločina misleći da će proučavajući zločine, način njihova izvođenja, oružje, vrijeme, mjesto, ljude koji su ih počinili, otkriti načine kako se zločini mogu iskorijeniti.
Podatke je prikupljao iz novina i razvrstavao ih u posebne mape, analizirao ih, komentirao, usustavljivao prema vrsti, oružju, broju žrtava, duljini istrage, spolu počinitelja, mjestu počinjenja, gradu… Svakim se zločinom i zločincem bavio detaljno, do kraja.
Najviše se bavio zločinima u svojem gradu Zagrebu jer mu je do njega ipak bilo najviše stalo. Poznavao je sva mjesta u centru i u predgrađu gdje se dogodilo neko ubojstvo. Godinama se bavio prikupljanjem i sistematizacijom podataka i njegova je arhiva bila pozamašna.
U jednom je trenutku, proučavajući svoje zaključke primijetio nekakvu pravilnost u događanju zločina. Nastavio je proučavati i shvatio da se slični slučajevi pravilno ponavljaju i uskoro je mogao predvidjeti svaki zločin, mjesto na kojemu će se dogoditi, kakvim oružjem, kojeg je spola i zanimanja počinitelj i u koliko će se slučajeva otkriti tko je zločin počinio.
Njegova su mu predviđanja izazivala tjeskobu i bespomoćnost. Odlazio bi na mjesta gdje će zločini tek biti počinjeni i osjećao odgovornost, ali je mislio da se budući zločin ne može spriječiti i da mu, i da nešto pokuša, nitko ne bi vjerovao. Stoga je samo nastavio pratiti što se događa i prikupljati podatke.
Na kraju je zaključio da bi bez te pravilnosti u događanju zločina, na koju su, prema njegovu mišljenju, ljudi i društvene institucije nesvjesno navikli, život bio nezamisliv. Kažnjavanje tih zločina omogućuje društvu da podsjeti čovjeka na ulogu društva u njegovu životu.
Kada bi došlo do poremećaja u tom ritmu, poremetio bi se život jednoga grada, ali i čitavog svijeta.
Osjećanje ritma zločina može spasiti čovjeka da ne postane njegova žrtva.
Valentin Knez nije mislio da zločine ne treba spriječiti, već da se mora jako dobro paziti da se ne poremeti ritam.
Njegov se projekt približavao svojem kraju i Valentin se spremao svoja otkrića pokazati stručnjacima i objaviti knjigu.
No, toga su se ljeta počele događati neobične stvari, isprva jedva primjetne, ali je sve jasnije postajalo da je došlo do poremećaja ritma. Zločini koje je Valentin Knez predvidio događali su se u različito vrijeme ili na različitom mjestu od predviđenog. Bili su počinjeni nepredviđenim oružjem ili u nepredviđenom okruženju. Čak su se počeli događati zločini koje uopće nije predvidio.To ga je zabrinulo i potpuno zbunilo. Ritam je bio poremećen, a Valentin Knez bio je siguran da je time svijet doveden do kaosa, a ljude više ne može štititi osjećaj da mogu predvidjeti odakle im prijeti opasnost.
Knezu se činilo da će zločina bivati sve više i da će uskoro čitav Zagreb biti prekriven krvlju.
Kako bi utvrdio što se događa i otkrio novi sustav u događanju zločina, zatvorio se u sobu i danima pratio vijesti i bilježio događaje. Nakon nekoliko dana neprestanoga rada i istraživanja zaključio je da ritam zločina treba ubrzati.
Da bi vratio uobičajeni ritam, sutradan je drvenom držalicom za sjekiru usmrtio nekog čovjeka. Smatrao je da tako pomaže Zagrepčanima i iako su mu se ruke tresle dok je čitao vijest o svojem zločinu, nije se osjećao krivim. Spremao se za sljedeću akciju i otvorio novu mapu u kojoj će pratiti vijesti o ispravcima ritma, odnosno o svojim vlastitim zločinima.
Analiza djela Dobri duh Zagreba
Tema: sustavno praćenje zločina
Mjesto radnje: Zagreb
Kompozicija
uvod: Valentin Knez prati i bilježi zločine u Zagrebu
zaplet: otkriva pravilnost u događanju zločina
vrhunac: dolazi do poremećaja u pravilnosti, događaju se nepredviđeni zločini
rasplet: počinivši ubojstvo, Valentin Knez pokušava ispraviti nepravilnost i povratiti ustaljeni ritam
Dobri duh Zagreba Analiza lika
Valentin Knez usamljeni je statističar koji uporno i sustavno prati i bilježi zločine. Smatra da će time pomoći ljudima lakše doći do zaključaka i tako se uključiti u drušveni život grada koji jako voli. Opsjednut je svojim poslom i svakodnevno čita vijesti u crnoj kronici nastojeći proniknuti u mehanizme događanja zločina. U svojoj sobici precizno crta grafikone, tablice, razvrstava zločine prema svim mogućim kriterijima i zapaža da se zločini događaju određenim ritmom i smatra taj ritam zločina ritmom života.
Iako može predvidjeti kada će se, gdje i kako dogoditi neko ubojstvo, on ga ne pokušava spriječiti. Svoj posao radi u tajnosti i čeka trenutak kada će svoja zapažanja objaviti u knjizi i pokazati ih stručnim ljudima.
U trenutku kada shvaća da je ritam zločina poremećen i da više ne može predvidjeti ni mjesto ni vrijeme zločina, postaje vrlo zabrinut, nemiran i odlučuje „ispraviti ritam“. U očajničkom pokušaju vraćanja na staro, želeći spasiti Zagreb i Zagrepčane od katastrofe, ubija nekog čovjeka. Da bi uspostavio red i izvršio svoju dužnost prema ljudima, planira daljnje zločine.
Magda radi u jednom od kafića u Zagrebu. Dobra je žena, a iako je malo „punija“ ima jako puno udvarača. Ipak, ona je slobodna. Muškarac koji joj se najviše udvara je Vincek koji je stariji gotovo deset godina od nje. Jednoga dana dok je usluživala goste, od njih je saznala kako na Trešnjevci, odnosno livadi kojom ide doma svaku večer, vreba silovatelj koji napada žene. Ipak, saznala je da fantom nije u tome uspio nijednom, uvijek bi taman netko naišao u tom momentu.
Dobri duh Zagreba
Magda i trešnjevački fantom
Magda nije bila uplašena, ali znala je da i ona može biti napadnuta. Baš svih drugih večeri, Vincek je došao. Zamolio ju je ponovno da ga ona otprati do kuće, ali ona opet nije pristala.
Dok se vraćala doma tu večer, napao ju je nepoznat čovjek. Željela je biti smirena jer je prepoznala da je to Vincek. Vincek joj je rekao kako ju je želio samo zaplašiti, kako bi ona već sljedeću noć njega zamoljela da ju otprati doma. Poslije mu je predložila da zajedno pokušaju uhvatiti tog trešnjevačkog fantoma.
Sutrašnjeg dana, dok je bila u kafiću, glasno je rekla da će po polasku kući ponijeti veliku svotu novca. To su svi čuli. Večeras, na putu prema kući, napao ju je fantom, kako je i planirala. Borila se i u uspjela ga je nekako srušiti, ali on je ipak bio jači. Tada je došao Vincek i svladao ga. Otkrili su da je Fantom bio Slavko koji često dolazi u kafić. On je stalno atakirao na žene samo kako bi bez imalo sumnje uspio opljačkati Magdu jednoga dana.
Dobri duh Zagreba
Tramvajska priča
Tomislav Šijak je čovjek koji se svako jutro vozi istim tramvajem. U tramvaju je upoznao mnoge ljude i tako pronašao svoje društvo. Jednoga jutra u kolima saznaje da su lopovi opljačkali knjižaru u kojoj je zaposlen. Ipak, to ga nije smelo u razmišljanju o malom prozorčiću na jednoj od susjednih zgrada. Svakoga dana je promatrao taj prozorčić dok se vozio do knjižare.
Jednog jutra uočio je da na prozorčiću stoji plakat koji je izrađen u knjižari u kojoj on radi. To mu je bilo nejasno jer je plakat izrađen jučer, a sutra su trebali doći po njega kako bi ga preuzeli. To ga je jako zainteresiralo, pa je otišao do prozorčića sutradan, međutim, plakata više nije bilo tamo.
Na stanici je susreo svog kolegu s posla. S njim je zajedno ušao u tramvaj. Putnici-poznanici su ih ispitivali o detaljima pljačke. Šijak je odlučio sutradan ranije krenuti na posao, ali se nije zaustavio na uobičajenoj stanici, već je krenuo dalje do zgrade koju je promatrao svakoga dana. Pronašao je stan i pokucao je na vrata.
Vrata je otvorio crvenokosi dječak kojeg su povezivali s pljačkom. Šijak ga je želio uhvatiti, ali je dječak, ipak, pobjegao. Poslije nekoliko trenutaka, u stan dolazi neki drugi čovjek. Šijak ga je uhvatio, a to je bio Jakov Bodovac koji je s njim zajedno radio u knjižari. Jakov je predao ključeve dječaku, a on je opljačkao knjižaru. Kasnije je novce donio u prazan stan. Šijak je ostvario svoj san, napokon je gledao Zagreb s tog prozorčića.
Dobri duh Zagreba
Frizer za muške
Profesor Storec svaki put kada se htio šišati išao bi do drugog kraja grada Zagreba. Tamo je našao brijačnicu u kojoj se osjećao veoma ugodno.
Dok je jednog dana čekao na svoj red, na cesti se dogodio sudar. Ljudi iz prvog kombija uzeli su nešto iz drugog. Niko nije znao o čemu se radi. Svi su istrčali kako bi doznali što se događa, dok je profesor ostao u brijačnici. Doznali su da je opljačkan kombi koji je vozio novce u obližnju banku.
Majstor je bio nezainteresiran i rekao je pomoćnici da promijeni periku koja je postavljena u izlogu. Umjesto crvene, postavila je crnu i otišla kući. Policija je ispitivala sve koji su bili u blizini, a najviše im je bio sumnjiv profesor Storec zbog toga što živi na drugom dijelu grada. Poslije je došao čovjek kojeg je majstor predstavio kao vodoinstalatera. Taj čovjek je odnio kutiju koju je nosio u stražnju prostoriju, a zatim je otišao. Profesoru je to bilo jako čudno, pa je upitao majstora koliko je on zaradio od pljačke.
Nakon optužbe, majstor je bio drzak prema njemu i napao ga je. U tom času dolazi inspektor i na djelu je uhvatio majstora. Profesor im je objasnio kompletnu situaciju. Promjenom perika, majstor je davao signale za pljačku, a nakon toga mu je “vodoinstalater”, kako ga je majstor predstavio, donio novce.
Dobri duh Zagreba Pavao Pavličić
Dobri duh Zagreba Pavao Pavličić
stranica za download nekoliko lektira istog djela