Paunaš Tito Bilopavlović
Lektira – kratak sadržaj prepričano, analiza djela, likovi, karakterizacija, biografija
Tito Bilopavlović bilješka o piscu:
Tito Bilopavlović je rođen 1940. u Novoj Gradiški. Kao dijete je sanjao da će biti književnik, a otkad je to postao želi samo jedno: Da opet bude dijete. To mu je djelomice uspjelo samo u knjigama za djecu i mladež:
‘Paunaš’, ‘Kutija za male i velike igračke’, ‘Filipini iza ugla’, ‘Otmica Labinjanki’. Za djelo Paunaš je nagrađen republičkom nagradom ‘Grigor Vitez’. Odrasli ga znaju po još deset knjiga, te po pisanju u uglednim novinama. Bio je urednik biblioteka za djecu: ‘Smib’ i ‘Modra lasta’.
Paunaš Tito Bilopavlović O djelu:
- knjižavna vrsta: zbirka pripovijedaka
- mjesto radnje: vjerovatno rodni kraj pisca; mjesto oko Nove Gradiške
- vrijeme radnje: period nakon Drugog svjetskog rata (s time da se smatra da je djelo jednom polovicom autobiografsko)
- glavni likovi: dječak Ivan i njegovi prijatelji (Dorić, Mokro, Gorda i Ćoro)
- ostali likovi: Ivanov otac, Anica, Lili, Tonković, dječak Joško
Paunaš Tito Bilopavlović Kratak sadržaj:
Knjiga započinje pričom Vagabundi u kojoj nam se predstavlja dječak Ivan koji se doselio pored ciglane te se upoznaje sa skupinom dječaka koje njegov otac naziva “vagabundi”. Ivan na prvi pogled uviđa da se neće slagati s tom ekipom zbog tolikih suprotnosti: Ivan je bio čist i uredan – sve što oni nisu. No, s vremenom su Gorda, Dorić, Ćoro i Mokro postali Ivanovi najbolji prijatelji.
Sljedeća priča u djelu Paunaš zove se Kradljivac te govori o tome kako je Ivan učinio zlo ukravši nalivpero jednoj djevojci u školi čime je ponizio obitelj. Sljedeće što se događa je da je Ivan primio u drvarnicu jednog čovjeka, oca jednog od svojih prijatelja, da bi se ovaj naspavao i otrijeznio da ne dolazi kući pijan. Međutim, Ivan ubrzo shvaća da su odrasli pokvareni i nezahvalni tako što idući dan primjećuje da je iz drvarnice ukradena sjekirica koja mu je mnogo značila. Kasnije dolazi do spoznaje da je tu sjekiricu otac prijatelja koji je prespavao u toj drvarnici dao svom sinu Dušku.
Sljedeći dan Duško je sav sretan priopćio Ivanu vijest o svojoj novoj sjekirici za koju je ovaj odmah primjetio da je njegova. Kako je Duško inače bio siromašan, Ivan je to shvatio kao da mu je on poklonio sjekiricu i time ublažio grižnju savjest zbog ukradenog nalivpera.
Treća i najpoznatija priča u knjizi Paunaš je istoimena pripovjetka Paunaš u kojoj dolazi do borbe između Ivana i njegovih prijatelja i dječaka iz drugog kraja grada jer su Ivanu htjeli ukrasti praćku koja je zapravo bila njegova najdraža igračka. Dodatna snaga za borbu dolazila je od podrške djevojčice Anice u koju je Ivan bio zaljubljen. Na kraju je uspio ponovno osvojiti svoju praćku i u povratku kući, ljut i u naletu adrenalina, pogodio je pticu na susjednom krovu. Kada je ova pala pred njega, shvatio je da je to bijeli golub paunaš, sličan onome kojeg ima kod kuće. Zbog sažaljenja, uzeo je ovog goluba kući da bi se brinuo za njega i pomogao mu da se oporavi. Bez obzira na dobre želje malog Ivana, golub je uginuo. Obuzet tugom, odlučio je pokopati goluba u voćnjak u čemu ga je “ulovila” Anica koja je ostala zaprepaštena i vikala na njega da je loša osoba zbog čega je Ivan sada bio još tužniji.
Sljedeća pripovijetka u djelu Paunaš nosi naziv Vilina kosa i benzinsko bure kada je opisan Badnjak na koji Ivan kiti božično drvce u toplini svog doma. Najednom spazi vilinu kosu za koju odluči da ga podsjeća na bajke. Događaj nakon tog jest da Ivan i njegovi prijatelji odluče posramiti dječake iz društva Malčani tako što će zapaliti benzinsku bačvu koja je napunjena eksplozivom, a zadužen da potpali eksploziv bio je upravo Ivan. Morao je pričekati da njegovi roditelji zaspe kako bi se mogao iskrasti. To je potrajalo duže nego što je planirano i zato što se pojavio tek kasno, Ivanovi su prijatelji mislili kako ih je ovaj izdao. Kada je Ivan stigao do bačve, shvatio je da je netko drugi već potpalio eksploziv te došao do zaključka kako njegovi prijatelji nisu pouzdani, ali da ne može bez njih niti bez svojih roditelja.
