Razbojnici Friedrich Schiller
Lektira – kratak sadržaj prepričano, analiza djela, likovi, karakterizacija, biografija
Lektira Razbojnici Friedrich Schiller
kratak sadržaj prepričano:
Grof Maximilian Moor ima dvojicu sinova, starijeg Karla i mlađeg Franza. Drugorođeni Franz je zavidan i ljubomoran na brata pa zato skuje zavjeru da mu preotme cijelo nasljednstvo. Pred teško bolesnim i starim ocem okleveće brata uz pomoć izmišljenog pisma iz kojeg proizlazi da je Karl ustvari osramotio obitelj činjenjem zločina. Franzov plan izgleda da uspijeva, jer razočarani otac razbaštinjuje Karla i Franz tako postaje nasljednik cijelog imanja i dvorca. Odlukom revoltirani Karl, inače pravdoljubiva osoba, ovaj put uistinu napravi nešto neprilično: postane vođa neustrašive razbojničke skupine. Vođen pravdom, željom za osvetom te pomaganjem slabijima, odluči se strastveno boriti protiv nepoštenja i potlačenosti te svih drugih društvenih bolesti.
U međuvremenu nestrpljivi Franz nikako da dočeka očevu smrt, koju pokušava požuriti tako da osmisli podlu priču o Karlovoj lažnoj smrti. Tako nisko spletkarenje mu ovaj put ne urodi plodom pa svog bolesnog oca onda nasilno zatoči. Usput koristi svaku moguću priliku da prijevarno okrene Karlovu zaručnicu Amaliju protiv Karla, no ne uspijeva ju nikako pridobiti. Dotle razuzdani Karl sa svojom družinom ne biva besposlen, nego poduzima razne pothvate i čini zlodjela.
Prilikom spašavanja prijatelja Rollera od vješala, bijesan zapali cijeli grad pa nastradaju i nevini. U trenutku kad shvati da mu se kao idealistu stavovi ipak razlikuju od ostaka družine, kojoj je samo do pljačke, odlučno napušta skupinu. Iz stalne sentimentalosti koja ga je progonila, odluči prerušen otići kod bolesnog oca. Taj put otkriva sve o Franzovim spletkarenjima. Njegov bijes kulminira kad pronađe oca zatočenog u kuli u šumi pa zato naređuje razbojničkoj družini da dovedu Franza pred njega.
Prestrašen mogućim ishodom Franz odluči preduhitriti sudbinu pa se objesi, a razbojnici Karlu ne dovode nikoga osim njegove zaručnice Amalije. Karl se cijelo vrijeme osjeća razapeto između želje za za pravednim i mirnim životom i grube spoznaje što mu je od zločina sve na duši. Amalija pristaje da ju zaručnik ubije, jer ne vidi smisla u životu bez njega. Karl, pomiren s krajnjim ishodom o planiranoj predaju, i učini tu najstrašniju stvar do sad. Nakon što se oprosti sa svima iz skupine, odlazi se predati vlastima. Napravi to na način da pomogne siromašnom čovjeku da osvoji novčanu nagradu za njegovu raspisanu glavu.
Lektira Razbojnici Friedrich Schiller
O djelu
Ova drama Friedricha Schillera je rađena na novijim temeljima književnost, no svejedno sadrži klasičnih pet činova podjele. Pozadina na kojoj se temelji je dobro poznata biblijska borba braće Kaina i Abela. No to je samo kostur drame, ona ustvari razrađuje borbu protiv nepravde putem strastvenog veličanja pobune. Trebalo je neko vrijeme Karlu Mooru da shvati kakve će pogubne posljedice to proizvesti. Drama je prvi put prikazana 1782. u Mannheimu, a publika je živopisno reagirala uživljavajući se tijekom trajanja i potom proživljavajući svojevrsnu katarzu, kao po grčkom receptu tragedije.
Lektira Razbojnici Friedrich Schiller
Likovi
Karl Moor. Glavni junak, inače pravdoljubiv i pošten mladić, odaje se borbi protiv zla i nepravde i sam čineći ono što prezire – zlo. Njegove neprikladne metode su inspirirane idealističkim sljepilom te je on uvjeren kako se ispravno bori protiv nakaznog poretka kojim vlada laž i nepravda. I ranije se odavao raskalašenosti i raspusništvu, ali je to sve bio odraz mladenačke neobuzdanosti. Kasnije spoznaje kako ne pripada društvu u kojem živi, jer ono svojom izopačenošću nagriza samo sebe.
Zato se i odmeće u hajdučenje. Ne treba puno vremena dok ne shvati da je, zapravo, u raskoraku s mentalitetom skupine kojoj je vođa. On kao iskren idealist želi poduprijeti malog pravednog čovjeka i boriti se protiv zla, ma kakvim metodama. Njegovi kompanjoni, pak, misle kako je nasilje samo sebi svrha i ne mogu se podičiti plemenitim nakanama iza svega toga kao Karl. To je trenutak u kojem Karl shvaća da se treba okrenuti od toga svega.
Nisu samo nepremostive razlike kumovale razdvajanju Karla od skupine, već je on osvijestio i raskorak između vlastitih ideala i okrutne zbilje. Opijen početnim idealističkim nakanama tek kasnije shvaća da njihove posljedice ne urode uvijek dobrim plodom, dapače, činio je mnoge zločine. Trenutak predaje je njegovo iskupljenje koje on čini drage volje, spreman platiti za svoje zločine. Čak i u tom posljednjem pothvatu ipak nastoji učiniti nešto dobro pa tako omogući siromašnom čovjeku da osvoji nagradu za njegovu raspisanu glavu.
Franz Moor. Karlov mlađi brat i drugorođeni sin grofa Moora, naš glavni negativac. Karakterno i izgledom predstavlja suštu suprotnost bratu. Osjećao se manje vrijednim zbog neuglednom izgleda i iznutra postaje isti kao izvana. Služi se okrutnim i perfidnim metodama da ukloni one koji mu smetaju, a to su upravo njegovi bližnji.
Lektira Razbojnici Friedrich Schiller
Bilješka o piscu
Friedrich Schiller (1759. – 1805.) bio je njemački pjesnik i dramski pisac, kao i prevoditelj te urednik i izdavač časopisa. Pored Goethea je slovio za najvećeg predstavnika weimarske klasike. Bio je
vojni liječnik, iako je izgledalo da će postati svećenik ili pravnik. Razbojnici su bili njegovo prvo, a i najpoznatije djelo. U toj drami poučava da se uvijek mora suprotstaviti nepravdi i zlu. Odaje i svije svjetonazore i način rezoniranja stvari oko sebe: neprekidna borba između dobra i zla, strasti i dužnosti, ideala i društvenih ograničenja. Svijet je poprište sukoba raznih različitosti koje nikad ne miruju.
Nakon izdavanja te knjige kao vojnom liječniku mu biva zabranjen rad u književnosti pa, u želji da nastavi s književnim radom, bježi u Stuttgart. Sljedeća djela koja izdaje su „Fiescova zavjera u Genovi”, „Don Carlos”, „Spletka i ljubav”. Pred sam kraj života, na Goetheov poziv, odlazi u Weimar te tamo piše najzrelije drame, isključivo povijesnih tema: „Wallenstein”, „Maria Stuart”, „Djevica Orleanska”, „Wilhelm Tell i „Mesinska nevjesta”. Nakon borbe s dugom bolesti, umire u Weimaru, 9. svibnja 1805. godine.
Lektira Razbojnici Friedrich Schiller
Vrsta djela:
Drama
Lektira Razbojnici
Problematika koja se obrađuje u djelu:
Djelo iznosi problematiku dobra i zla, nastojanje pojedinca da promijeni svijet. Karl ga nastoji promijeniti razbojništvom što je pogrešan način kojim se radi još veće zlo.
Lektira Razbojnici Friedrich Schiller
Analiza likova:
Karl Moor Iako je on bio razbojnik, ipak se borio za pravdu i dobro. Nije podnosio nepravdu koja mu je nanesena i nije bio kao ostali razbojnici koji u sebi nisu imali nimalo osjećajnosti i razuma. Samo su nesretne okolnosti utjecale na to da postane razbojnik, jer on nije spadao među njih. Na kraju se kaje zbog svega.
Citati:
„Kakva sam luda bio kada sam mislio da ću nedjelima uljepšati svijet.“
„Slušajte, vi zluradi izvršioci mojih barbarskih naloga! Ja ovog časa
prestajem biti vaš vođa.“
Franz Moor
Za razliku od svog brata Karla on je bio okrutan i ponašao se kao
pobješnjela zvijer. Nije imao milosti i nikakvih osjećaja prema nikome.
Bio je slika samog vraga koji bi učinio sve da se domogne svog cilja.
Citat:
„… sve ću iskorijeniti oko sebe, sve što me sprečava da budemgospodar.“
Razbojnici Friedrich Schiller 
stranica za download nekoliko lektira istog djela