
Romeo i Julia William Shakespeare
Lektira – kratak sadržaj prepričano, analiza djela, likovi, karakterizacija, biografija
Lektira Romeo i Julia
kratak sadržaj prepričano
Obitelji Capuleti i Montecchi su generacijama oštri neprijatelji u gradu Veroni. Znali bi se potući i mačevati čak i sluge dviju obitelji, toliko je animozitet bio jak. Mama i tata Montecchi primijećuju čudno ponašanje sina Romea u zadnje vrijeme. Primijećeno je kako ili luta šumom ili izbjegava ostale povlačeći se u

sobu. Roditelji od Romeovog rođaka i prijatelja Benvolija doznaju kako je u pitanju zaljubljenost. Naime, stanovita Rozalina navodno ne gaji osjećaje prema njemu. Banvolio ga razvedrava tajnim planom za bal Capuletijevih. Kod Capuletijevih je uzbuđenje naraslo i zbog bala, ali i zbog dolaska grofa Parisa, koji planira prosidbu njihove kćerke Giuliette. Iako je ona možda premlada za brak, svima u obitelji laska prosidba.
Čim se te noći Giulietta i Romeo susretnu, Paris i Rozalina padaju u zaborav. Nastaje poseban trenutak zaljubljenosti između njih. No ne potraje dugo zahvaljujući Tebaldu, nećaku Capuletijevih koji se, čim prepozna Montecchijevog sina, s njim poželi obračunati. Nakon spriječenog incidenta na balu Romeo ode ispod Giuliettinog prozora, tamo se oni zaljubljeno zaklinju na vječnu ljubav te isplaniraju vjenčanje. Fra Lovro je fratar koji ih je, iako zabrinut, pristao tajno vjenčati. Nakon toga, Romeo, svježe vjenčan, nailazi na prijatelje Benvolija i Mercuzija u svađi s Tebaldom koji želi osvetu. On Romea izaziva na dvoboj, ali Romeo odbija. Šokira sve prisutne izjavom kako Capuletijeve sad voli kao svoju obitelj. Tad Mercuzio prihvati Tebaldov izazov pa završava proboden. Romeo, osjećajući se krivim, napada Tebalda i pobjeđuje ga, što rezultira progonstvom iz grada. Giulietti dolazi dadilja s viješću o Tebaldovoj smrti i knezovom progonstvu Romea. Priznaje joj i da je Romeo tajno utočište našao kod fra Lovre.
Otac Capuleti je teško uzrujan i zbog Tebalda, ali i zbog kćerine tuge. Zato odlučuje ubrzati njeno vjenčanje s Parisom. Kćerka mu to odbija, što ga čini bijesnim. Od svih neshvaćena Giulietta odlazi fra Lovri s pogubnim planom na umu. Popit će napitak koji na 42 sata zaustavlja disanje, što će svi protumačiti kao smrt. U međuvremenu bi fra Lovro trebao slati glasnika po Romea (on je sad u Mantovi) nakon čega bi se Lovro i Romeo trebali skriti u grobnicu čekajući njeno buđenje. Nakon fra Lovrine objave da su vjenčani bi se trebali vratiti u Veronu. Ona ispija zatim napitak.
Sljedeći dan tuga obgrli kuću Capuletijevih kad dadilja nalazi Giuliettu da ne diše. Fra Lovro slijedi plan s porukom Romeu, međutim pismonoša ne stiže do Mantove. Baltazar, Romeov sluga, dolazi prvi i javlja mu smrt Giuliette. On izvan sebe od tuge odmah kupuje otrov i odlazi prema Veroni, gdje zatječe tužnog Parisa. Oni se bore i Paris gubi. Posljednja mu je želja bila pokop uz Giuliettu, a što mu Romeo zajamči prije nego ovaj izdahne. Došavši do ležeće Giuliette, tužni Romeo ispija otrov te umire. Fra Lovro žuri prema grobnici gdje je našao Romea i Parisa mrtve. Prestanak djelovanja napitka zatim probudi Giuliettu. Kada ugleda mrtvog Romea, odbija izaći iz grobnice, potom uzima nož te se njime ubija. Tragična smrt dvoje ljubavnika na kraju ujedini zavađene obitelji i prekine dugovječnu mržnju.
Lektira Lektira Romeo i Julia
Vrijeme i prostor
Italija, Verona. Početak 16. stoljeća.
Lektira Lektira Romeo i Julia
O djelu
Djelo poznato kao najljepša ljubavna priča svih vremena je podvrsta drame – tragedija. To je dramska vrsta u kojoj protagonisti budu žrtve nesretne sudbine. Pisana je stihovima i ima 5 činova. Shakespearea je na ovu dramu potakla fabula novele sličnog sadržaja koja je bila slavna u Italiji već od 15. stoljeća, a čiji su motiv kasnije obrađivali mnogi pisci. Shakespearea je inspirirala i poema Tragična povijest Romea i Giuliette iz 1562. pjesnika Arthura Brookea, inače Engleza. Ovo djelo ne samo da je bilo poznato i dobro izvođeno u svoje vrijeme, nego je i ostalo takvo u stoljećima koja su uslijedjela. Važno je za proučavanje elizabetinskog kazališta, šekspirijanskog jezika (sintagme koja je nastala) te ljubavne poezije uopće. Scena na balkonu iz drugog čina jedna je od najprepoznatljvijih u literaturi uopće.