Slavonska šuma Josip Kozarac lektire

Slavonska šuma Josip Kozarac

Lektira – kratak sadržaj prepričano, analiza djela, likovi, karakterizacija, biografija

Lektira Slavonska šuma

Josip Kozarac biografija

Josip Kozarac rodio se 1858. godine u Vinkovcima, gdje je završio osnovnu školu i gimnazaju. Djela po kojima je poznat: Priča djeda Nike, BiserKata, Proletarci, Krčelići neće ljepote, Mrtvi

kapitali, Među svjetlom i

tminom i nedovršeni roman Živi kapitali.

Lektira Slavonska šuma

kratak sadržaj prepričano

Slavonska je šuma djelo u kojem nema zapleta ni glavnih likova. Pisac opisuje slavonsku šumu i svoj doživljaj šume. Slavonska je šuma posebna šuma koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Pisac stabla ne doživljava kao biljke, već kao vojnike i ljepotice. Osobe koje ne vide ljepote slavonske šume nikad je neće doživjeti kao oni koji čuju sve glasove i osjete sve njezine dodire. Slavonska je šuma puna tajni, to je bilo mjesto koje je skrivalo brojne ljubavne tajne, mesto u kojem su se održavali brojni pregovori ali i nažalost mjesto različitih zločina. Šuma je skrivala puno toga.

Šuma je piscu pružala unutarnji mir koji bi on uvijek osjetio kad bi prošetao njome. U šumi je pisac bliži Bogu, jer shvaća moć prirode. Šuma ima posebnu čar noću, kad sve utihne i kad se svaki pokret jače čuje. Tek tad čovjek postaje svjestan činjenice kako je on beznačajan i malen u toj prirodi, baš kao mali mrav. Pisac u dijelu govori o ulozi slavonskog hrasta u ljudskom životu: on mu daje drvo za građevinu tijekom života ali i na kraju njegovog života služi za izradu lijesa. Osim hrasta, Slavonci imaju korist od cijele šume. Zahvaljujući šumi oni mogu nahraniti svoje svinje, mogu odvesti svoje volove na ispašu, od životinja koje obitavaju u šumi može dobiti hranu.

Šuma je opisana u svim godišnjim dobima, osim zime. Prema riječima pisca slavonska je šuma jako dosadna u proljeće jer tad u šumi ostaju samo kos i drozd, dok su ostale ptice naselila okolne šikare. Živost u šumu unosi jastreb koji lovi divlje patke. No, s dolaskom ljeta stvari se mijenjaju, a život u šumi postaje zanimljiviji.

Lektira Slavonska šuma

kratak sadržaj prepričano

Iz šume dolaze i brojne opasnosti. Tako orao koji ima svoje gnijezdo seljacima krade guske i patke, pa su oni odlučili maknuti njegovo gnijezdo i male orliće. Kako je brijest na kojem su se nalazilo gnijezdo bilo previsoko, seljaci se nisu mogli popeti na njega pa su ga odlučili posjeći. Oni su posjekli brijest visok trideset i pet metara te su tako ubili dva orla. U gnijezdu su ukupno bila četiri orla od kojih je dvoje preživjelo.

Početkom ljeta divlje patke počinju polijetati te počinje lov na njih. Kako bi ulovili patke seljaci ulaze u vodu do pojasa te pucaju po patkama. Iako seljaci potroše puno više metaka na patke, nego što je stvarna vrijednost patki, seljaci uživaju u druženju. Za vrijeme lova priprema se šaran kojeg lovci zajedno pojedu.

Ljetnu idilu kvare komarci od kojih je teško pobjeći. Pisac se prisjetio jednog ljeta u kojem je šest tjedana boravio u šumi s dva lugara, jednim radnikom i jednim kuharom kako bi procijenio stabla. Iako boravak u šumi tijekom ljeta zvuči idilično, to nije bilo tako. Lugari i pisac su dane provodili motreći stabla i gledajući u visine. Tog je ljeta vladala velika sparina bez daška vjetra, a komarci su bili nemilosrdni. Noću ljudi nisu mogli spavati jer nije bilo svježine, a komarci su bili još gori. Tako se noću nisu mogli naspavati i odmoriti , a u zoru su već morali krenuti na posao.

Lektira Slavonska šuma

kratak sadržaj prepričano

Najveći užitak u tim mučnim danima bio je ručak. Kad je kuhar Bartol čuo primjedbu na njegovo kuhanje, rekao je neka o njegovom jelu govore tek kad ga probaju. Nakon što su se iscrpljeni radnici vratili gladni, Bartol je poslužio pileći paprikaš. No kad su zagrabili u zdjelu, ostali su zbunjeni jer su u zdjeli ugledali crni paprikaš. Barol je bio još zbunjeniji, jer su zdjele bile čiste, a luka nije bilo previše. Unatoč tome, svi su se odvažili i kušali paprikaš. Paprikaš je bio ukusan, no još se uvijek nije znala tajna crne boje. Iako je Bartol očistio zdjele, večera je opet bila crne boje. Tek je sutradan otkrivena tajna. Kako su se oni vratili ranije, a paprikaš se još kuhao, vidjeli su da je Bartol zdjelu zatvorio hrastovom skaljom. Kako je iz zdjele isparavala para od vruće vode ona je ispirala tanin. Na taj je način otkrivena tajna Bartovog crnog gulaša.

Lektira Slavonska šuma

kratak sadržaj prepričano

Život se u šumu vraća na jesen.Šumu tad obilaze trgovci koji dolaze iz cijele Europe i koji opet procjenjuju ona ista stabla koja su se već ljeti procjenjivala i koja će se posjeći prije zime i prodati. Uz to dolaze i Turopoljci na procjenu žita čija je vrijednost ogromna: jedu ga životinje, može se koristi umjesto kave. Golubovi sjede na vrhovima stabala no nemoguće ih je uloviti jer su jako plašljivi. Uz to, oni su jako izdržljivi jer golub koji je ranjen prije smrti može letjeti. U jesen lovci počinju loviti srne. Pseći se lavež čuje po cijeloj šumi, a lovac čeka u pripravnosti. No kad se ona ukaže pred njim, preplave ga osjećaji i zaboravlja da je ta srna njegov ulov i da je on lovac. Istog mu trenutka ona pobjegne. No nedugo nakon toga srna pada, a njezin se krvnik trenutak nakon njezine smrti zamisli nad životom i njegovim krajem.

Kad se u studenom sije žir,na sijane dođe cijelo selo, a šuma odjekuje smijehom i pjesmom. Dok se s jedne strane sadi drvo, s druge se strane šume ruši stablo koje je raslo dugi niz godina. Iako seljaci žele nadomjestiti posjećena stabla, ne mogu nadomjestiti ono što je priroda godinama gradila. Ovom je pripovijetkom autor želio pokazati važnost prirode ali i

kulturne baštine.

Lektira Slavonska šuma

Mjesto radnje:

Mjesto radnje je slavonska šuma te prostor oko šume jer pisac priča o tome da blizu šume žive Slavonci i da su u blizini njive.

Lektira Slavonska šuma

Vrijeme radnje:

Vrijeme radnje je druga polovica 19.st. jer u pripovijetki postoji puno podataka koji govore da se radnja odvija u vrijeme gospodarskih promjena.

Lektira Slavonska šuma

Jezik i stil

Pisac je u pripovijetki koristio jednostavan jezik. On priča o šumi i osjećajima koji ga vežu uz tu šumu. Pisac prepričava čitatelju svoje dojmove šume kao da prepričava prijatelju, a ne nepoznatoj osobi koja će pročitati njegovu pripovijetku. Pisac u pripovijetki često iz prepričavanja skrene u obraćanje u drugom licu osobi koja čita knjigu. Na taj se način čitatelji mogu lakše povezati sa slavonskom šumom i osjećajima koje pisac ima.

Slavonska šuma Josip Kozarac Tema:

Sječa šuma

Slavonska šuma Josip Kozarac Najljepši odlomak:

«Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim

brazdama koje teku duž cijelog, dvadeset metara visokog debla sa

snažnom širokom krošnjom…»

Slavonska šuma Josip Kozarac Dojam o djelu:

Ova priča mi se jako svidjela, opisuje šumu, životinje i biljke.