Vuci Milutin Cihlar Nehajev
Lektira – kratak sadržaj prepričano, analiza djela, likovi, karakterizacija, biografija
Lektira Vuci Milutin Cihlar Nehajev
kratak sadržaj prepričano
Radnja počinje u šesnaestom stoljeću za vrijeme velikih ratova. Europom su u to doba harali ratovi i nemiri. U to su doba bile Venecija i Njemačka ratovale zbog Jadrana te graničnog dijela između tih država.Hrvatska je s Ugarskom bila na Njemačkoj strani. U to je vrijeme Franjo Ferdinand I imao želju da Hrvatsko-ugarska država padne pod Austriju. Na vratima Europe bili su Turci s kojima su pregovarali Francuzi.
Casarov doglavnik koji je došao u Ljubljanu kako bi pripremio dolazak cesara Maksimilijana, Matej Lang u Ljubljani od saznaje od grofice Apolonije da je njezin muž Krsto Frankopan, hrvatski knez zarobljen u Veneciji u zatvoru Torreselli. Njega je u zatvoru čuvao Zuan Antonio Dandolo. On je bio njegov rođak. U zatvoru su još bili Jakob Rainer i Bernard Ričan.
Iako je Frankopanov otac pokušao na sve moguće načine izbaviti Krstu Frankopana iz zatvora, on to nije uspijevao. Nakon godine dana zarobljeništva, iz zatvora su pušteni Jakob i Bernard. Oni su bili pušteni uz jamčevinu. No Krsto Frankopan je još uvijek ostao zatvoren. Krstov je otac bio spreman na sve, samo da oslobodi sina iz zatvora. Čak je želio sklopiti savez s Venecijom kako bi
pustili Krsta iz zatvora.
Lektira Vuci Milutin Cihlar Nehajev kratak sadržaj prepričano
Zbog prijetnje Turaka, Venecija je pristala sklopiti savez. Frankopani su željeli da im Venecija pomogne u vraćanju njihovog Senja. U Veneciju je ubrzo stigla i njegova žena koja je na kraju s njim završila u tamnici te nije htjela izaći tako dugo dok oslobode Krsta Frakopana. Prije nego je završila u zatvoru poklonila se venecijanskom duždu.
Nakon toga, Krstu su premjestili u zatvor u Milanu. To je bio francuski zatvor. Kako je njegova žena Apolonija bila bolesna, ona nije otišla s njim. Nakon dolaska u Milano saznaje da za smrt cara Maksimlijana. Nakon tri mjeseca boravka u francuskom zatvoru koji se nalazio u Milanu, Krsto je uspio pobjeći. Nakon bijega u Oriveniku sastaje se svojim ljudima te fratrom Jožefićem koji kasnije postaje biskup u Senju. U međuvremenu je Apolonija podlegla bolesti i umrla.
Lektira Vuci Milutin Cihlar Nehajev kratak sadržaj prepričano
Kako su Senjem vladali Frankopanovi protivnici, Jožefić nije imao biskupiju. Turci su bili sve bliže te su prošli stražu kod Senja, Modruša te Otočca i nakon toga zapalili grad Bribir. Nedugo nakon toga u turskoj zasjedi pogiba ban Petar Berislavić. U to je vrijeme Fran Krsto bio u Rimu. U Rimu mu je smještaj ustupio Papa Hadrijan VI. Tamo je papi ispričao s kakvim se problemima susreće hrvatska, o nadolazećoj prijetnji od Turaka te o kršćanstvu.
Papa je shvatio kakvu opasnost predstavljaju Turci te činjenicu da će padom Hrvatske Turci doći i do Rima, ali i ostatka Europe. Dogovorili su se da će Papa novčano pomoći Hrvatskoj i da će u Hrvatsku slati vojnike. Nakon što je Krsto došao u Hrvatsku u Križevcima se održao sabor 1524. godine. Na njemu su se sastali slavonski i hrvatski plemići. Uz to na sastanku je bio i izaslanik pape Klementa, barun Burgio jer je papa Hadrijan VI. umro i više nije bio papa.
Lektira Vuci Milutin Cihlar Nehajev kratak sadržaj prepričano
Papin je izaslanik želio ujediniti hrvatske knezove kako bi se oni zajedno uspješno borili protiv Turaka s načelom sultana Sulejmana „Veličanstvenog“. Knez Krbavski, Ivan Karlović želio je pomirbu. Na saboru su odlučili da će knez Krbavski i dalje ostati ban, tako dugo dok on to želi unatoč tome što je Tahi zamolio ugarskog kralja da on postane banom. U to je vrijeme ugarski kralj bio Ludevit II.
Krsto Frankopan je želio saznati kakvo je stanje u Budimo, pa je poslao Jožefića otputuje u Budim i da mu podnese izvještaj. Jožefić je u Budimu shvatio da je kralj Ljudevit II nesposoban i da živi jako rastrošno. Stjepan Vrebcij i Ivan Zapolja pritisnuli su kralja da imenuje Krstu Frankopana kao hrvatskog bana. Knez Krbavski je pristao. Kad je Krsto sa Sješanom Brodarićem došao u Budim, saznaje za situaciju u Jajcu. Jajce je bilo pod opsadom. Ugarska je obećala Krsti da će mu vratiti Senj ako oslobodi Jajce.
Frankopan se zaputio u Jajce i sa 6000 vojnika ga oslobodio. Time je dokazao da je zaslužio biti ban i da je jedan od najvećih vojskovođa. No Ugarska nije održala svoje obećanje jer mu je Kancelar Salkaj odbio dati Senj. Krsto je bio ljut i napao Salkaja. Zbog tog je čina Krsto bio opet zatvoren. Nakon oslobođenja, knez traži pomoć od Venecije i Njemačke.
Lektira Vuci Milutin Cihlar Nehajev kratak sadržaj prepričano
Glavna tema sastanka Krste Frankopana i brata ugarske kraljice, austrijskog nadvojvode Ferdinanda bile su vojna pomoć Njemačke Hrvatskoj. Nakon što je Krsto Frankopan okupio vojsku u Zagrebu na putu prema Sisku saznaje za poraz Hrvatsko-ugarske vojske na Mohačkom polju te da se Ludevit utopio u rijeci. Sad više nije bilo nikog na vlasti Hrvatsko-ugarske države, a na čelu hrvatsko-frankopanske vojske bio je Fran Krsto. Krsto Frankopan, Ivan Tahi, Ivan Banić i druga gospoda željela su da kralj bude češki kralj. Nasuprot njima, Petar Zrinski, Ivan Karlović te ostali knezovi željeli su da nadvojvoda Ferdinand bude Ugarski kralj. Između tih dviju strana nastao je sukob.
U međuvremenu je Krsto pronašao drugu ženu, no njihov brak nije bio dugog vijeka jer se on brzo umro u bitci kod Varaždina. Krstova je vojska kmetova i seljaka bila poražena od Ferdinandove vojske. Nakon Krstove smrti, umro je i njegov prijatelj Ivan Zapolja. Dvije godine nakon Krstine smrti Ferdinand se naklonio Budimu, a Hrvatska je došla pod Habsburšku vlast. Knez Bernardin s Katarinom bježi u Grobnik, a od nekad velike Hrvatske ostali su „ostaci ostataka“.
Lektira Vuci Milutin Cihlar Nehajev
Mjesto i vrijeme radnje:
Radnja se odvila na području Hrvatske, Ugarske, Venecije i Njemačke u prvoj polovici 16. stoljeća u vrijeme najezde Turaka.
Lektira Vuci Milutin Cihlar Nehajev
Likovi:
Krsto Frankopan: on je bio veliki hrvatski vojskovođa i domoljub. On je svojim primjerom
pokazao kako snažna može biti ljubav prema domu jer je na sve načine
želio spasiti hrvatsku i tražio pomoć od ostalih zemalja. Nakon što je pobijedio
Turke u bitci kod Jajca proglašen je jednim od najboljih vojskovođa svih
Vremena. Na kraju priče on biva pogubljen u bitci. Krsto Frankopan je umro na
način na koji je on to želio – na bojišnici. On se borio za Hrvatsku no nakon
njegove smrti ostaju „ostaci ostataka“ nekadašnje velike Hrvatske.
Vuci Milutin Cihlar Nehajev