Lirika stilske figure pripreme za maturu

Figure misli – odnose se na preneseno značenje riječi

antiteza − vrsta poredbe koja se temelji na suprotnosti
etimološka figura − ponavljanje istog korijena riječi
gradacija − postupno pojačavanje ili slabljenje
hiperbola − preuveličavanje
ironija − figura u kojoj se misli suprotno od onoga što se kaže
litota – slabljenje prvog izraza, ublažavanje i umanjivanje određenih dojmova i predodžaba (suprotna hiperboli)
oksimoron − spajanje protuslovnih pojmova u novi pojam
paradoks − misao koja u sebi sadrži protuslovnost
poredba − uspoređivanje na temelju sličnosti

Figure dikcije ili glasovne (zvučne) figure – stvaraju zvukovne efekte koji pojačavaju značenje riječi tako da se obogaćuje i pojačava intenzitet jezičnog izraza

aliteracija − ponavljanje suglasnika u stihu
anadiploza − ponavljanje riječi s kraja jednoga na početku drugoga stiha
anafora − ponavljanje riječi na početku stihova
asonancija − ponavljanje samoglasnika u stihu
epifora − ponavljanje riječi na kraju stihova
onomatopeja − oponašanje zvukova iz prirode
simploka − ponavljanje riječi na početku i na kraju stihova

Sintaktičke figure ili figure konstrukcije –ostvaruju osobit poredak riječi u rečenici tak da se odstupa od gramatičkog rasporeda riječi

asindeton − nizanje riječi bez gramatičkog povezivanja izostavljanjem veznika; koriste se zarezi
elipsa − izostavljanje riječi iz rečenične cjeline pri čemu se smisao cjeline može shvatiti
inverzija − red riječi ili dijelova rečenice obrnut od gramatički pravilnog
polisindeton − nizanje veznika bez gramatičke potrebe
retoričko pitanje − pitanje na koje se ne zahtjeva odgovor

Figure riječi ili tropi – stvaraju promjenu osnovnog značenja riječi Lirika stilske figure pripreme za maturu

alegorija − metafora produžena na djelo u cjelini
epitet − ukrasni pridjev
eufemizam − ublažavanje (zamjenju se opasne ili nepristojne riječi blažim izrazima)
metafora − skraćena poredba ili prijenos značenja s jedne riječi na drugu na temelju sličnosti
metonimija − prijenos značenja s jedne riječi na drugu prema nekim stvarnim odnosima
personifikacija − figura u kojoj se stvarima, životinjama i biljkama daju ljudske osobine
simbol − zamjenjivanje riječi, životne pojave ili pojma njihovom alegorijskom oznakom
sinegdoha − figura u kojoj se dio uzima kao zamjena za veću cjelinu

PODJELA LIRIKE

Tematska podjela

dijalektalna – pjesma napisana na narječju nekog kraja
domoljubna – izražava osjećaje ljubavi i privrženost domovini
duhovno-religiozna – izražava vjerske osjećaje
ljubavna – izražava ljubavne osjećaje (ljubav, ali i ljubavnu čežnju, patnju, ljubomoru i sl.)
misaona (refleksivna) – pjesnik promišlja o egzistenciji, smislu života, svijetu uopće, o umjetnosti, govori o svojoj intimi, osjećajima, proživljavanjima
pejsažna – putem krajobraza pjesnik izražava svoja unutarnja raspoloženja, ujedno se i divi prirodi
rodoljubna – izražava osjećaje prema narodu, jeziku
socijalna – oslikava siromašne sredine, društvene nepravde i probleme

Tradicionalna podjela

himna (hvalospjev) – pjesma svečanog i ozbiljnog tona, polagana ritma posvećena osobi ili pojavi kojoj se iskazuje poštovanje, divljenje; može biti posvećena božanstvu, državi, narodu
oda – zanosna pjesma svečana tona posvećena osobi, ideji, osećaju ili pojmu vrijednom ljubavi i poštovanja
epitaf – prvobitno je značio samo natpis na grobu, a s vremnom je postao kratka sentencija o životu i ljudskoj sudbini
epigram – kratka pjesma duhovita i satirična tona s neočekivanim zaključkom; najkraći i najoštriji oblik misaone lirike
elegija (tužaljka) – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nepovratnim ili nedostižnim
ditiramb – pjesma vedra tona koja slavi prirodu i životne radosti

RITAM

raspored jezičnih elemenata (glas, sloga, riječi) koji se ponavljaju

ritmotvorni elementi

pravilna izmjena dugih i kratkih slogova
intonacijska sredstva (naglasak, duljina, stanka (cezura), interpunkcijski znakovi
rima – glasovno podudaranje na kraju stihova

parna – aa bb cc
unakrsna (ukrižana) – abab
obgrljena – abba
nagomilana – aaa
isprekidana – abcb

STIH I STROFA

stih – ritmička, zvukovna, sintaktička cjelina, red u pjesmi Lirika stilske figure pripreme za maturu

vrste stihova – određuje se prema broju slogova (peterac, šesterac, deseterac)

vrste strofa – prema broju stihova

jednostih ili monostih

dvostih ili distih

trostih ili tercet, tercina

četverostih ili katren

peterostih ili kvintet

sestet ili sestina

sedmerostih ili septima