Karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora, u luku se proteže od Meksičkog zaljeva gotovo do Venezuele, a od Atlantskog oceana odvojeno je otočjem Karibi, dubina iznosi do 7 680 metara. Karipsko more i otoci svoj naziv su dobili prema narodu Karibi koje su španjolski osvajači zatekli na Malim Antilima. Unatoč bogatoj flori i fauni, znanstvenici su otkrili nove vrste riba.
Znanstvenici sa Smithsonianovog tropskog istraživačkog instituta su na dubinama Karipskog mora za koje se smatralo kako u njima uopće nema života, otkrili nove vrsta riba. Radi se o dubinama između 130 i 309 metara, koja je bila nazivana i „zona sumraka“, a istraživali su podmorje uz obale otoka Curacao. Ove vrste riba nisu otkrivene ranije jer su znanstvenici smatrali kako na donjoj granici preživljavanja koralja nema života. Do sada je na površini od 200 metara četvornih otkriveno 30 novih vrsta, a iako se nalaze na dubinskoj granici gdje dopire Sunčeva svjetlost, riba su vrlo živih boja, iako se očekivalo suprotno.
Naseljavanje ovog područja je započelo tijekom prvog tisućljeća prije Krista. Arawak Indijanci su iz današnje Venezuele stigli na Trinidad, a zatim su naseljavali jedan po jedan otok. 1500 godina kasnije dolazi narod Kariba koji su ratnici, te su uspjeli potisnuti Arawak indijance koji nisu bili ratnički narod. Karibi su u 17. i 18. stoljeću bili idealno mjesto gusarima za postavljanje zasjeda, pljačkanje španjolskih brodova s blagom ili su poslužili kao utočište zahvaljujući brojnim uvalama.
A. B.
