Asteci su bili indijanski narod koji je tijekom 15. i 16. stoljeća vladao carstvom koje se nalazilo u Južnom Meksiku. Nazivali su se „Mexica“, ili „Culhua-Mexica“, te su se na taj način povezivali s Culhuacánom, koji je bio središte najciviliziranijeg naroda u Dolini Mexica, dok su ime „Tenochca“ dobili prema svome središtu, Tenochtitlán. Asteci su zapravo savez koji čine 3 plemena, a koji su djelovali kao jedan narod. Samo značenje njihova imena nije u potpunosti razjašnjeno, izvedenica je od riječi „Aztlan“, naziva za zemlju njihova porijekla, koja je smještena na sjeveru ili sjeverozapadu. Postoji i teorija kako je naziv za Atlantski ocean došlo od njihove riječi „atl“, koja označava vodu, te bi prema tome Azteci mogli biti potomci stanovnika Atlantide, koji su uspjeli doći do Meksika, te ondje izgradili novu civilizaciju.
U vremenskom razdoblju od 1426. do 1520. godine, konfederacija je u ratovima pokorila plemena koja su živjela od Doline Mexica do Pacifika, 1519. godine Carstvo je osvojio Hernan Cortes. 1545. godine, nakon osvajanja španjolskih konkvistadora, pogodila ih je pošast. Naime, oboljeli bi imali groznicu, povraćali bi, a na koži bi im se pojavile neobične pjege. Poslije bi počelo krvarenje iz usta, očiju i nosa, da bi nedugo zatim uslijedila smrt. Ova bolest uzrokovala je tijekom pet godina smrt između 7 i 17 milijuna ljudi, a u izvorima je poznata kao cocoliztli, što u prijevodu znači kuga ili pošast.
Znanstvenici su tijekom prošle godine u zubima žrtava otkrili velike koncentracije bakterije „Salmonella enterica“. Kako se salmonela širi preko hrane, pretpostavlja se da su je dobili preko europskih domaćih životinja, koje su doveli španjolski osvajači.
Sve je više vjerojatnije kako su bolesti iz Europe bile ključan faktor propasti najvećih indijanskih civilizacija.
Danas na području Meksika živi oko 750 000 potomaka Azteka, te se bave poljoprivredom ili su industrijski radnici.
A. B.
