Smatraa se kako su čokoladnu smjesu još prije 2 600 godina kuhali Olmeci, civilizacija Maja je štovala boga kakaa i priređivala slavlja u njegovu čast, a Asteci su u čokoladu dodavali čili i vaniliju. Osim toga, zrna kakaovca su služila i kao sredstva plaćanja.
U Europi čokoladu su prvi pripravljali španjolski redovnici, u koju su dodavali cimet i šećer. Prva mliječna čokolada proizvedena je 1875. godine, proizveo ju je Švicarac Daniel Peter, a 1879. godine Rudolf Lindt je napravio čokoladu koja se topila u ustima. “Lindt” je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade.
Stručnjaci predviđaju kako bi zbog posljedica globalnog zatopljavanja za 40 godina moglo nestati čokolade. Naime, biljka kakaovac zahtjeva uvjete s puno padalina i vlage, te je u sve toplijoj klimi preživljavanje kakaovca otežano. Ukoliko u sljedećih 30 godina dođe do porasta temperatura od 2.1C°, biljke kakovca bi mogle pretrpjeti štetu, što će imati posljedica i na industriju čokolade. Rješenje se možda nalazi u pomicanju uzgajališta kakaovca u planinske visine.
Istovremeno, u svijetu se sve više povećava potražnja za čokoladom, a Doug Hawkins iz tvrtke Hardman Agribusiness, izjavio je kako više od 90% kakaa proizvode malene tvrtke koje se nalaze na usitnjenim farmama, te kako se metode uzgoja nisu mijenjale stotinama godina. Rast potražnje nije pratio i rast ponude, te su tako zalihe kakaa u opadanju. Obala Bjelokosti je država koja proizvodi najviše kakaovca, te su tamošnji uzgajivači već krenuli s nezakonitim uzgojem u zaštićenim šumama, a sve kako bi zadovoljili potražnju.
A. B.