Stalni porast prosječnih IQ rezultata, poznat kao Flynnov učinak, trajao je desetljećima. Kad god su znanstvenici istraživali, otkrivali bi porast inteligencije od oko tri IQ boda po desetljeću.
Međutim, zabrinjavajući rezultati nedavnog istraživanja pokazuju da se taj trend mijenja.
Čovječanstvo sada službeno postaje gluplje
Vjerojatno nas ne bi trebalo brinuti što se kod nekog dijela populacije vidi pad IQ-a, jer stvari poput obrazovanja i prehrane utječu na IQ, a ovi faktori mogu varirati od jedne do druge skupine. No, prema ovoj studiji, čini se da to nije mali dio populacije čiji se IQ smanjuje. Izgleda da se to događa s čitavim stanovništvom Norveške.
Analizirajući rezultate oko 730.000 testova inteligencije koje su norveški muškarci rješavali prije služenja vojnog roka od 1970. do 2009. godine, znanstvenici iz norveškog Centra za ekonomska istraživanja Ragnar Frisch otkrili su da se prosječni kvocijent inteligencije zapravo snizio. Čini se da se kvocijent inteligencije sa svakom generacijom norveških muškaraca smanjuje za oko sedam IQ bodova.
Zašto se IQ smanjuje?
Jedan od odgovora mogao bi ležati u genetici. Možda je neka promjena nastala npr. migracijama u sastavu pojedine države koja se proučava uzrokovala pad IQ-a. Ili je razlog to što ljudi s višim kvocijentom inteligencije imaju manje djece pa se i broj ljudi s visokim IQ-o smanjuje. No, čini se da je to isključeno novim istraživanjem koje pokazuje da je čak i unutar pojedinačnih obitelji IQ pao.
Ekonomist bloger Marginal Revolution Tyler Cowen kaže da to znači da smo počeli graditi okruženje koje potiče glupost.
Neki znanstvenici smatraju da je naša tehnološka opsesija kriva, ali kako je pad počeo 1970-ih, mnogo prije nego što su svi gledali u ekrane, to ne može biti jedini razlog.
Neki uzroke pronalaze u nezdravom suvremenom načinu prehrane, sve štetnijim medijima ili padu kvalitete školovanja i sve nerazvijenijoj navici čitanja…
Testovi inteligencije
Razlog pada prosječnog IQ-a mogao bi biti i u samim testovima inteligencije. Znanstvenici razlikuju kristaliziranu inteligenciju (znanja i vještine koje je netko razvio tijekom života) i fluidnu inteligenciju (sposobnosti da se nauče nove stvari i da se riješi novi problem u potpuno novom i nepoznatom okruženju). IQ testovi općenito više mjere kristaliziranu inteligenciju, tako da promjene u školovanju koje naglasak stavljaju na pamćenje mogu dovesti do pada rezultata. Ako je ovo objašnjenje istina, učenici ostaju pametni kao i uvijek, samo se više koriste podatcima s interneta.
Prehrana i IQ
Jedan od mogućih razloga pada kvocijenta inteligencije mogao bi biti suvremeni način prehrane.
Prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta u Bristolu prehrana bogata mastima, šećerima i prerađena hrana u ranom djetinjstvu može smanjiti IQ, za razliku od prehrane bogate vitaminima i hranjivim tvarima koja djeluje upravo suprotno.
Pametni telefoni i IQ
Koja god nam informacija trebala, možemo je odmah potražiti na internetu. Ne moramo više pamtiti činjenice, brojeve telefona, upute, datume.
Čini li nas to glupima?
Nema još dovoljno dokaza da nas mobiteli zaglupljuju, ali nekoliko zanimljivih istraživanja upućuje na to da pametni telefoni utječu na našu sposobnost zaključivanja. Studije su povezale korištenje pametnih telefona sa smanjenom sposobnošću koncentracije i fokusiranja.
Budući da nam omogućuju više stvari odjednom, taj multitasking uzrokuje stalnu rastresenost, površnost i nepromišljenost što nas čini glupljima.
Život u gradovima i stres
Gradovi sa svojom bukom i gužvom utječu na naš mozak. Mozak ljudi koji žive u gradovima funkcionira različito od onih koji žive na selu.
Skeniranjem mozgova ljudi iz urbanih i ruralnih područja, znanstvenici su otkrili da dvije regije u mozgu, uključene u regulaciju emocija i anksioznosti, postaju preaktivne kod urbanih stanovnika kada su pod stresom. Stres također izaziva rastresenost i nepažnju što dugoročno može dovesti do pada sposobnosti pamćenja, učenja i zadržavanja pažnje, dakle i do poglupljivanja.
Loša venitilacija
Istraživanja pokazuju da udisanje zagađenog zraka može narušiti sposobnost pamćenja i razmišljanja, smanjiti akademski uspjeh i čak smanjiti inteligenciju.
Uspjeh na standardiziranim ispitima znanja iz matematike bio je veći u prozračenim prostorijama (više o utjecaju ventilacije na uspjeh)
Uzrok pada IQ-a kod sve većeg broja ljudi nije točno definiran. Neki uzroke vide i u žvakanju žvakaćih guma, u korištenju e-maila, pušenju marihuane.
Možda nam IQ i nije tako pao, ali naš stil života zaista je donio promjene u funkcioniranje našeg mozga.
Da bismo ostali pametni i da bi nam mozak funkcionirao kako treba, trebali bismo jesti zdravije, više boraviti u prirodi i kretati se, rješavati križaljke, promatrati svijet oko sebe, a ne samo kroz prozorčić svojeg fotoaparata, više čitati i pisati rukom, naučiti svirati neki instrument i češće se odmaknuti od svojeg čudesnog mobilnog ogledalca…
Đ.V.P.
