Još od davnina, kada je služila kao magijsko sredstvo i bila dio religijskih obreda, glazba je pratila čovjeka u stopu. Bila je i ostala umjetnost koja nas prati od početka do kraja životnoga puta. Njenu čudesnu moć koju ima na čovjeka proučavali su mnogi glazbenici, ali i psiholozi.
Uloga glazbe u industriji
Psiholozi koji su proučavali utjecaj glazbe na radnu učinkovitost, primijetili su da se najbolja učinkovitost u industriji postiže snažno akcentuiranim ritmom i velikom glasnoćom. Ipak, ne smijemo zanemariti niti glazbene navike pojedinca jer pojedina vrsta glazbe ne djeluje na svakoga jednako.
Kada je tridesetih i četrdesetih godina dokazano da glazba djeluje i na koncentraciju koja tijekom radnoga dana opada i na umor koji se tijekom radnoga dana pojačava, u mnogim se američkim i engleskim tvornicama počela primjenjivati ciljana glazba za povećanje radnoga učinka. Tada su se osnivale agencije za prodaju glazbe tvornicama i uredima. Isticala se važnost lake razumljivosti, tj. jasno istaknute melodijske linije i stereotipnih ritamskih modela. Te agencije vodile su računa i o naručitelju jer ista glazba nije jednako učinkovita u tvornici ili u uredu. 
Podjela glazbe vrši se prema tipu rada na koji treba djelovati. Glazba za urede mora biti tiša i suzdržanija od one u tvornicama, premda ni u tvornicama ne smije biti nametljiva. Glazba ne smije odvraćati pozornost, zato se rijetko rabi vokalna glazba. Možemo se obraćati samo onom dijelu pažnje koji nije potreban u radnome odnosu.
Starija istraživanja izvješćuju o povišenju učinka glazbe pri monotonom manualnom radu i o ometanju pri jačem intelektualnom naprezanju, ali zato novija istraživanja pokazuju da kod zadataka koji zahtijevaju koncentraciju, ona ne djeluje negativno. Kod mlađih osoba djeluje čak i stimulativno. Stalno slušanje glazbe postaje navikom pa mnogi više ne mogu zamisliti obavljanje nekih aktivnosti bez istovremenog slušanja.
Reklame i glazba
O ciljanoj uporabi funkcionalne glazbe radi se i tada kada ona služi oblikovanju poruka, na primjer u reklamiranju. Zadatak reklame je da stvori što je moguće ljepšu sliku o nekom proizvodu kako bi sve drugo izgledalo manje vrijednim. Na proizvod treba usmjeriti pažnju, zato reklama mora biti orIginalna i napadna. Kako bismo reklamom privukli ciljanu skupinu potrošača, u reklamu uključujemo ciljanu vrstu glazbe. Glazbom u reklami se sugerira pripadnost određenim grupama, zadovoljava se želja za luksuzom ili želja za lagodnim životom. U ljetnim mjesecima reklame s glazbom iz egzotičnih zemalja kod potrošača bude želju za putovanjem. Dovoljan je poticaj putem melodije i sve lijepe stvari koje neki proizvod obećava, nameću se same po sebi.
Terapijska svrha glazbe
Glazba je od davnina bila sredstvom postupaka liječenja. U novije vrijeme pokušava se primjenjivati kao samostalan faktor pri procesima ozdravljenja. Kao razonoda i zabava primjenjuje se u općim bolnicama. Usmjerenija cilju je uporaba glazbe u psihijatriji, posebno u terapiji apatičnih i depresivnih pacijenata. U nekim klinikama terapija glazbom se provodi u pjevačkim i improvizacijskim skupinama.
Možemo li glazbom povećati radnu učinkovitost ili liječiti neke bolesti, može li glazba utjecati na potrošače, ne možemo sa sigurnošću znati, ali zato u svom životu možemo uživati u glazbi i birati glazbu koju volimo. Samo tako ćemo otkriti ima li glazba uistinu čudesnu moć.
M.B.M.
