Kraljevski pingvini su druga najveća vrsta pingvina nakon carskih pingvina. Njihova visina iznosi do 90 centimetara, a težina od 11 do 16 kilograma. Od carskih pingvina se razlikuju po narančastoj šari koja se nalazi u gornjem dijelu grudi. Tijekom lova rone u dubinama preko 100 metara, pa čak i 200 metara. Njihova glavna hrana su lignje i sitna riba, u nešto manjoj količini rakovi.
U studiji koja je objavljena u časopisu „Nature Climate Change“ znanstvenici upozoravaju kako bi zbog klimatskih promjena i povećanja temperature moglo nestati čak 70% kraljevskih pingvina. Glavni razlog takvih predviđanja je utjecaj klimatskih promjena na premještaj ribe i lignji koje čine glavnu hranu kraljevskih pingvina, što znači da će morati plivati puno dalje kako bi prehranili svoju mladunčad, a ukoliko njihova odsutnost od mladunčadi bude preduga, jednostavno će ugibati od izgladnjelosti.
Populacijska ekologinja na Sveučilištu CNRS u Strasbourgu, Celine Le Bohec, iznijela je proračune kako će oko 1,1 milijuna parova kraljevskih pingvina tijekom sljedećih nekoliko desetljeća morati napustiti mjesto parenja, a to su trenutno otoci Prince Edward, Crozet i Kerguelen. Na području ovih otoka pingvini love ribu u antarktičkim vodama i prijeđu udaljenosti od 600 kilometara i uspijevaju se vratiti mladuncima kako bi ih nahranili. Zbog zagrijavanja oceana dolazi do premještanja antarktičke polarne fronte prema jugu, a njezina važnost je u tome što obuhvaća područja gdje se mora niskih temperatura miješaju s morima umjerenijih temperatura, i zbog čega je ondje bogata flora i fauna. Što znači kako će se i pingvini morati premjestiti ili će izumrijeti. Prijedlog aktivista za zaštitu okoliša i znanstvenika je stvaranje velikog morskog područja na Antarktici koje bi bilo zaštićeno, a radi se o površini od približno 1,8 milijuna km² u kojemu će biti zabranjen ribolov, te će sve vrste na tom području biti zaštićene.
A. B.
