Više od pola milijarde godina meduze nastanjuju svjetska mora, koje svojim izgledom podsjećaju na kišobran ili zvono. Jedna od glavnih osobina uz pomoć koje se razlikuju skifomeduze od hidromeduza je obod meduze koji može imati nabrani obrub koji se još naziva i velum. Tijelo je izgrađeno od dva sloja stanica, ektodermni – vanjski i endodermni – unutrašnji, a sastoje se od epitelno-mišićnih stanica koje nisu niti prave epitelne, niti prave mišićne, a mogu imati obje uloge. Kod meduza se živčani sustav pojavljuje po prvi puta i to u svom najjednostavnijem obliku, tzv. mrežasti živčani sustav.
Otrov iz lovki meduze kod čovjeka izaziva bol koja je slična opeklini, plikove ili crvenilo kože. Otrov nekih vrsta izaziva teškoće s disanjem, povraćanje ili gubitak svijesti, a otrov australske morske ose može izazvati i smrt.
Zbog rasta svjetske populacije, ali i potrebe za smanjenjem konzumacije hrane koja zahtijeva puno energije kako bi se proizvela, meduze bi mogle postati osnovna hrana u budućnosti. Jedan od razloga je i mnoštvo meduza koje se nalaze u morima i oceanima, a zbog klimatskih promjena i oceana koji postaju sve topliji i kiseliji, brojnost meduza će se povećati.
Danski znanstvenici su osmislili način na koji način proizvesti hrskavi čips čiji su glavni sastojak meduze. Studija u kojoj su znanstvenici proučavali način kako mekana i gumenasta tvar od koje je sačinjena meduza postaje hrskava i tvrda, predstavljena je na 62. Biophysical Society Meetingu u San Franciscu.
Postdoktorand Sveučilišta Southern Denmark u Odenseu, Mathias P. Clausen, izjavio je kako je čips od meduze čija je tekstura hrskava, napravljen uz korištenje etanola, te da bi mogao biti zanimljiv gastronomima.
A. B.
