Kako pobijediti stres?
U današnje vrijeme čovjek se na poslu i u privatnom životu često suočava sa stresnim situacijama. Iako stres najčešće doživljavamo kao nešto negativno, on može biti pozitivan te nas motivirati da postignemo neke svoje ciljeve i postanemo uspješniji.
Pri pozitivnom stresu povećava se naša kreativnost i koncentracija. To su uglavnom situacije kojima možemo upravljati kao što su predavanja, javni govori i ostali nastupi. Izostanak stresa može čak negativno djelovati na izvršenje nekog zadatka jer dolazi do manjka motivacije. Teže koncentriramo, griješimo i radimo propuste.
Ipak, ako stres postane toliko snažan da utječe na kvalitetu našeg života može uzrokovati ozbiljne psihološke i fizičke probleme te probleme u ponašanju. Neki od psiholoških problema mogu biti osjećaj umora, depresije, apatije i iscrpljenosti. Od fizičkih problema mogu se javiti glavobolje, povišeni krvni tlak, učestale infekcije i slični problemi. Kod osoba pod stresom vidljivi su i problemi u ponašanju kao što su izljevi bijesa, neoprezna vožnja, napadaji smijeha, sukobi s drugim ljudima, povećana uporaba alkohola, sredstava za smirenje i cigareta.
U stresnim situacijama uvijek možemo potražiti pomoć i to u primjeni nekih jednostavnih metoda za ublažavanje stresa.
Metode ublažavanja stresa
Vježbe disanja možemo primijeniti u svakoj stresnoj situaciji jer su jednostavne. Mogu se izvoditi na poslu, u školi, na ulici, u tramvaju ili na bilo kojem javnom mjestu. Dovoljno je samo duboko udisati kroz nos, a zatim polagano izdisati zrak kroz usta. Nakon nekoliko udisaja i izdisaja osjetit ćete kako vam se tijelo polako opušta.
Također nam može pomoći i napuštanje mjesta na kojem nastaje stres. Poželjno je otići u kratku šetnju. Ako to nije moguće, pomoći će i odlazak u drugu prostoriju ili ustajanje od radnoga stola. Ovu metodu napuštanja mjesta možemo preporučiti i učenicima u školama koji su često pod stresom zbog brojnih školskih obveza. U takvim okolnostima učenik bi trebao zamoliti nastavnika da na nekoliko trenutaka napusti učionicu kako bi
svoj um doveo u stanje smirenosti.
Iako mnogi neće priznati da vole sanjariti, sanjarenje nam često može pomoći kako bismo se odmaknuli od stresa. Dovoljno je u svojim mislima napustiti stresnu svakodnevicu i sjetiti se nekih sretnih događaja iz prošlosti. Možete zamisliti predivan zalazak sunca ili udisati svježi zrak na nekoj zamišljenoj planini. Na taj se način um i tijelo opuštaju i stres polako nestaje.
Ponekad u životu doživimo tako teške trenutke da se nismo u stanju suočiti s njima bez pomoći drugih. Tada možemo potražiti pomoć stručnjaka, ali ne smijemo zaboraviti da će nam u takvim situacijama pomoći i razgovor s nekom bliskom osobom koja će nas nesebično saslušati. Odlazak u šetnju ili na kavu s prijateljicom kojoj ćete povjeriti svoje brige može imati pravi terapeutski učinak. Ne zaboravite da niste sami i da uvijek postoji netko tko vam želi pomoći.
Smijeh – lijek za sve
I na kraju, sjetimo se kako smo odmalena slušali da je smijeh lijek za sve. Pokušajmo provjeriti djeluje li smijeh ljekovito i u stresnim situacijama. Pokušajmo svakoj stresnoj situaciji pronaći smiješnu stranu jer znanstveno je dokazano da ljudi s razvijenim smislom za humor mnogo rjeđe dolaze u stanje stresa.
Česta pogreška današnjeg čovjeka je izbjegavanje rješavanja problema koji se sve više gomilaju, a na taj se način stres i napetost s vremenom pojačavaju.
Izumitelj i industrijalac Charles Kettering dao nam je dobar savjet svojom izjavom: „ Dobro formuliran problem već je napola riješen.“ Dakle, prvenstveno moramo otkriti koji problem kod nas izaziva stres. Tek tada ćemo moći razmisliti o mogućim rješenjima. Kada smo dobro razmotrili više mogućnosti rješavanja neke problemske situacije i njihovo djelovanje na nas i na ljude koji nas okružuju, možemo početi djelovati. U trenutku kada počnemo djelovati, preuzeli smo kontrolu nad stresnom situacijom. Stres će početi slabiti, a mi ćemo iz ovoga dvoboja izaći kao pobjednici.
M.B.M.