Izgleda da možemo odahnuti jer su istraživači otkrili novi lijek koji se zove teixobactin i on označava početak rada potpuno nove klase antibiotika. Što je najbolje, znanstvenici misle da čak i vrlo osjetljive bakterije ne mogu lako razviti otpornost na novi antibiotik.
Osim samog otkrića lijeka, njihova studija objavljena u časopisu Nature je izvanredna iz još jednog razloga. Tehnologija iChip koju je razvio tim istraživača najavljuje otkriće mnogih novih klasa antibiotika.
Kako iChip radi.
U samo jednoj žličici zemlje žive milioni bakterija i gljivica. Njihove varijacije i vrste broje se u tisućama a preživljavaju i razvijaju se boreći se jedni proziv drugih. Upravo tehnike preživljavanja i samoobrane bakterija i gljivica ključ su uspjeha za istraživače. Problem je što je moguće samo oko 1% mikroba uzgojiti u laboratorijskim uvjetima a to znači da 99% njih nije moguće istraživati.
To je problem koji Kim Lewis, Slava Epstein i njihovi kolege na Northeastern univerzitetu u Bostonu pokušavaju riješiti. Poslije više od desetljeća rada objavili su da je rješenje u ichip tehnologiji.
Princip je sljedeći. Uzorak tla se razrijedi, a zatim se izlije na iChip, koji se sastoji od stotina malih rupa. Zbog razrjeđivanja, pretpostavlja se (i nada) da je samo jedan mikrob je uhvaćen u svaku rupu.
IChip se zatim prekriva membranama na obje strane i stavlja nazad u uzorak tla. Membrane sadrže pore koje su dovoljno velike za prolaz hranjivih tvari a dovoljno male da zadrže kretanje bakterija.To znači da bakterije u svakoj od rupa u iChip mogu konzumirati sve hranjive tvari kao da se prirodno nalaze u okolišu. One se mogu međusobno množiti, ali nisu kontaminirane s drugim bakterijama u tlu.
Nevjerojatno je da se pokazalo kao ova metoda uspjeva uzgojiti 50% bakterija što je velika razlika od prvotnih 1%, zar ne? Zapravo nije do kraja jasno zašto je postotak toliko veliki ali moguće je da ima veze s genskim mutacijama tijekom množenja bakterija.
Ovaj uspjeh bi mogao biti stvarno revolucionaran da se prebrodi kriza stvaranja novih antibiotika.
Kao rezultat revolucionarne metode izolirana je bakterija nazvana Eleftheria terrae I nastao je antibiotik Teixobactin
Analize pokazuju da teixobactin uništava uvjete za proizvodnju staničnih stjenki u bakterijama. Iako to nije prvi antibiotik koji napada stanične stjenke ovaj to radi izuzetno učinkovito što je potvrđeno i na miševima. Utvrđeno je da napada samo gram-pozitivne bakterijekoje imaju debele stjenke stanica što ga ćini učinkovitim za borbu protiv bolesti kao što su difterija i tetanus. Gram negativne bakterije zaštićene su vanjskom membranom i otporne su na ovaj antibiotik.
Šanse da Teixobactin postane lijek su za sada teško procjenjive, ali metoda kojom se došlo do njega ima zasigurno ogromne potencijale.