O mogućnosti postojanja života na Marsu nagađa se već stoljećima. U 19. stoljeću započinju ozbiljna traganja za tragovima života na Marsu. Suvremena znanstvena istraživanja orijentirana su na potragu za kemijskim tragovima života u tlu i stijenama, te plinovima biomarkerima u atmosferi.
Rezultati istraživanja koji su objavljeni u časopisu „Science“, govore o otkriću velike količine ledene vode koja se nalazi blizu same površine Marsa. Do ovakvog otkrića došlo se uz pomoć kamere HiRISE (High Resolution Imaging Science Experiment), a smještena je na orbiteru Mars Reconnaissance.
Led je ponegdje dubok i 100 metara, a počinje 1 do 2 metra ispod površine. Čini se kako ima slojeve, što znači da bi mogao biti izvor informacije o različitim geološkim razdobljima tijekom povijesti Marsa.
Colin Dundas iz američke agencije „Arizona Geological Survey“, izjavio je kako je ovo istraživanje omogućilo detaljniji uvid u vertikalnu strukturu ledenih pokrova na Marsu, te kako je najvažnije da postoje slojeviti ledeni pokrovi koji mogu biti plitko zakopani.
Također, snimljeni su i veliki komadi stijena koji padaju s nekih dijelova leda, što upućuje na eroziju i povlačenje leda za nekoliko milimetara svakog ljeta, a kako se led zbog niskog tlaka na Marsu pretvara izravno u plin, ovo je i rezultat sublimacije.
Otkriće bi moglo biti vrlo korisno za buduće misije kojima će se istraživati Mars, poput one s europskim roverom ExoMars, a koja je predviđena za 2021. godinu.
A. B.
