Ipak, za 2030. je isplanirana ambiciozna misija Europske svemirske agencije na Jupiter pod nazivom JUICE. Cilj je posjetiti Jupiterove mjesece: vulkanski Lo, ledeni Europa gigantski Ganymede i kraterima bogat Callisto. Teško je preuveličati uzbuđenje među znanstvenicima nakon toliko godina čekanja. To je potraga za razumijevanjem što je to što planet čini podobnim za život kakav poznajemo.
Europa je najmanji od 4 Galileova mjeseca a površina mu je prilično glatka. Polumjer mu iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg. Građen je od mješavine leda i stijena a svemirski brod Galileo preletio je preko mjeseca Europe devedesetih godina prošlog stoljeća i otkrio duboke, tamne oceane skrivene pod ledenom korom. Voda se na njemu ne smrzava u cijelosti jer ju miješaju snažne plimne sile uzrokovane orbitom oko Jupitera svakih 3,5 dana. Štoviše, za ocean se vjeruje da je u izravnom kontaktu s ledenom površinom i mjesečevim silikatnim plaštem, što znači da su na možda okupu svi potrebni sastojci i uvjeti za život. Poznato je da život na zemlji može postojati i u najtežim uvjetima okoline (primjerice, bakterije poznate kao extremophiles), pa bi možda – ali samo možda – Europin skriveni ocean mogao podržavati život.
Danas je previše za očekivati da se spustimo na površinu ili zaronimo u ocean ispod površine Europe. Jasno je da bi to bio preveliki tehnološki izazov za sada. Ipak ulozi su ogromni. Kada bismo uspjeli dokazati uvjete za život ovako daleko od Sunca, to bi značilo da je život moguć na mnogim mjestima u svemiru. Europu se planira istraživati preko orbitalnih izviđanja: fotografije visoke razlučivosti, spektralnim analizama sastava i geologije površine, proučavanjem magnetskih i električnih zračenja i polja plazme. Posebno će biti zanimljivo vidjeti rezultate snimanja radarom koji prodire ispod površine leda u skrivene oceane. Istraživači se nadaju da bi na takav način možda mogli razumjeti sile koje oblikuju taj ledeni svijet.
Europina izlomljena i ispucana površina geološki je vrlo mlada i prilično glatka. Strukture koje je Galileo promatrao iz orbite upućuju na česte izmjene procesa smrzavanja i topljenja koji tvore zanimljive kaotične ledene reljefe. Tamne paralelne brazde presijecaju svijetle ravnine, vjerojatno zbog tektonskih i drugih geoloških procesa. Vrlo zanimljiv je i Hubblov snimak oblaka i erupcije gejzira desecima kilometara iznad Europina južnog pola. Kada bi se mogao uzeti uzorak iz tih oblaka istraživači bi mogli doći do informacija o sastavu dubokih oceana pod ledenom korom.
Zbog svih ovih razloga, mjesec Europa ostaje najveći prioritet istraživačkih misija Projekt je već u potpunosti definiran i prošao je uspješno sve faze. Uskoro se gradi i letjelica i ako sve bude u redu bit će lansirana 2022 a doći će do Jupitera 2030. Misija JUICE kreće punom parom.
Ako NASA potvrdi nedavno objavljeno financiranje projekta Europa Clipper, svemirska letjelica Clipper bi mogla također brzo napredovati koristeći novu raketu (Space Launch System). Moglo bi se dogoditi da dođe čak i malo prije ili u isto vrijeme kada i JUICE.
Clipper će preletjeti Europu više od 45 puta tijekom tri godine i to bez izravnog ulaska u orbitu. Ipak, trebao bi osigurati snimke visoke razlučivosti koje bi pomogle u odabiru konačnog odredišta za neke buduće misije. Za sada je u NASI financiranje slijetanja na Europu još daleko ali ipak je uzbudljivo pomisliti da ćemo jednom vidjeti slike s tog kameno ledenog svijeta.
