Pretpostavlja se kako su se prvi mravi pojavili prije približno 130 milijuna godina, u razdoblju krede. Najstariji fosilni nalaz mrava u jantaru star je 92 milijuna godina.
U porodicu mrava uvršteno je 16 podporodica koja ima 296 poznatih rodova, a u koje pripada ukupno 12 445 vrsta mrava koje su do sada otkrivene. Pretpostavlja se kako ta brojka najvjerojatnije iznosi 15 000 jer postoje i one vrste koje su još uvijek nepoznate.
U najpoznatije vrste mrava ubrajaju se šumski mrav, veliki mravalj, drvotočni mrav, livadni mrav i crveni amazonac.
Kolonija mrava može činiti i do 20 milijuna mrava. Mravi koji pripadaju jednom mravinjaku čine zajednicu koja je snažno povezana. Miris im omogućuje pronalazak mravinjaka, komuniciraju pomoću ticala, a prema mravima iz drugih mravinjaka obično se odnose neprijateljski. U mravinjacima održavaju visok stupanj čistoće. Prema veličini glave, ali i prema poslovima koje obavljaju unutar mravinjaka mogu se razlikovati „radnici“ i „vojnici“. Novija istraživanjima pokazuju kako je i kod mrava moguće napredovanje u poslu za koji su zaduženi u mravinjaku. Zimu provedu u dubljim dijelovima mravinjaka ukočeni u zajednici.
Zbog otrovne žlijezde koju svi imaju većinom izlučuju mravlju kiselinu. Mravlju kiselinu ispuštaju uz pomoć žalca, ukoliko ga nemaju čeljustima naprave ranu.
Najbrži mrav na svijetu može u jednoj sekundi prijeći 108 dužina svoga tijela, odnosno 85,5 centimetara, a radi se o mravu Cataglyphis bombycina – sahraskom srebrnom mravu.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Ulmu u Tunisu su proveli istraživanje, te su snimili njihovu brzinu kamerom koju su postavili na ulaz u mravinjak.
Profesor Harald Wolf pretpostavlja kako je razlog njihove brzine u dužini njihovih nogu koje su kraće nego je to uobičajeno.
Plitki koraci ne dozvoljavaju im da potonu u pijesak, osim toga su i prednost jer temperatura pijeska može doseći i 60°C.
Ukoliko je potrebno sahraski srebrni mravi mogu i još „požuriti“ sa šest nogu u zraku, te u tom slučaju tlo dodiruju samo sedam milisekundi. Upravo ubog vrućine, ali i prirodnih neprijatelja izvan mravinjaka provedu desetak minuta dnevno.
Pretpostavlja se kako i vrućina ima veliku ulogu jer u pokusima u laboratoriju gdje je temperatura iznosila 10 stupnjeva, mravi su u jednoj sekundi prešli udaljenost od 5,7 centimetara.
Mravi žive na svakom kontinentu osim Antarktika.
A. B.
