Jupiter je peti po udaljenosti od Sunca, planet je s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu. Jednom oko Sunca obiđe za 11 862 godina, masa mu je 318,4 puta veća od Zemljine, a gustoća mu je oko ¼ gustoće Zemlje. U njegovoj atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, metana, helija, amonijaka, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode.
Mjerenja gravitacijskog polja pokazuju kako u Jupiterovoj unutrašnjosti postoje značajne koncentracije stjenovitog i ledenog materijala, a pretpostavlja se kako je jezgra 10 do 15 puta veća od Zemlje. Tlak u unutrašnjosti Jupitera iznosi više desetaka milijuna bara.
Četiri najveća Jupiterova mjeseca otkrio je Galileo Galilei. Ganimed i Kalista su dva najveća i veći su od planeta Merkura, zatim slijede Ija i Europa čija je veličina približna veličini Mjeseca.
Znanstvenici su tijekom proučavanja prostora iza Plutona otkrili 12 novih mjeseca Jupitera, te ih sada službeno ima 79.
Gareth Williams iz Međunarodne astronomske unije za male planete, izjavio je kako je potrebno neko vrijeme da bi se potvrdilo da se neki objekt kreće oko Jupitera, a čitav je proces trajao godinu dana.
Ovo otkriće je pomoglo znanstvenicima upotpuniti sliku o načinu na koji se formirao Sunčev sustav. Jupiter je dobio ime po vrhovnom bogu starih Rimljana, kojega su Grci nazivali Zeus.
A. B.
