Tijekom odrastanja i u dječjoj dobi većina vremena provodi se u školi, a kako je to razdoblje posebno važno zbog razvitka u fizičkom, psihičkom i emocionalnom smislu, prehrana ima veliku ulogu. Prehrana daje energiju za učenje, ali i aktivnosti poslije škole, kao što su primjerice, treninzi.
Prehrana treba biti raznovrsna i sadržavati vitamine, minerale, bjelančevine, masti, ugljikohidrate… Obroci bi trebali biti pravilno raspoređeni tijekom dana kako ne bi došlo do nepotrebnog prejedanja i kako bi se osigurala energija za sve dnevne aktivnosti.
Razlika između djece koja se hrane pravilno i djece koja se hrane nepravilno vidljiva je i u rezultatima u školi, naime, djeca koja se slabije ili nezdravo hrane imala su lošiji uspjeh u školi, nisu imala toliko volje i motiviranosti za nastavu, a i kod takve djece više su bili prisutni psihološki problemi. Pravilan jelovnik trebao bi sadržavati zajutrak, doručak, ručak, međuobrok i večeru.
Zajutrak i doručak donose prvu energiju koja je potrebna za početak dana, ali i funkcioniranje sve do ručka. Trebali bi se sastojati od mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica, voća i osigurati potrebnu snagu, međutim oni ne bi smjeli biti preobilni.
Ručak je kompletan obrok, idealan ručak sastoji se od različitih kombinacija juhe, kuhanog povrća, mesa, ribe, kruha, variva, salate.
Međuobroci pomažu da se održi količina energije, ali ipak nisu kompletni poput ručka ili večere, mogu sadržavati mliječne napitke, namaze, voće, prirodne voćne sokove, cjelovite žitarice.
Večera kao posljednji obrok u danu trebala bi biti lagana, jer nema potrebe da se organizam opterećuje procesom probave za vrijeme spavanja, večera mogu biti jela od povrća, sir, perad, žitarice s fermentiranim mliječnim proizvodima.
Žitarice bi prilikom izbora trebale biti cjelovite i činiti većinu obroka. Masti su važne jer su zaslužne za razvoj mozga. Od pića, najbolja i najvažnija je voda.
Kada se zdrave prehrambene navike počnu njegovati već od djetinjstva, posebno u kombinaciji sa tjelesnim aktivnostima, u kasnijoj dobi smanjuje se rizik od pretilosti, koja sa sobom donosi brojne bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, ali se smanjuje i rizik od psiholoških problema. Školarke često provode drastične dijete i osim što time ugrožavaju zdravlje, povećavaju i mogućnost nastanka anoreksije i/ili bulimije.
A. B.
