Do sada je poznato oko 300 teorija o tome zašto starimo, i koje pokušavaju objasniti prirodu procesa starenja. Znanstvenici s Instituta za molekularnu biologiju (IBM), Mainz, Njemačka, u eksperimentima s crvima, zaključili su kako geni koji podržavaju zdravlje, kasnije pogone i proces starenja. Takvi geni pripadaju autofagiji, koji je jedan od osnovnih staničnih procesa za preživljavanje.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu „Genes & Development“, donosi dokaze kako je starenje zapravo inat revolucije. Isključivanje autofagije kod starih crva, rezultiralo je pozitivnim pomacima u zdravlju neurona, a zbog toga je imalo učinak i na zdravlje čitavog organizma.
U teoriji starenje se nije trebalo dogoditi jer zbog prirodne selekcije preživljavaju najsposobniji kako bi svoje gene nastavili prenositi, što je osobina plodonosnija, to je za nju snažnija selekcija, prema tome trebala bi se dogoditi i pojava pojedinaca koji imaju osobine koje sprječavaju starenje i njihovi bi se geni mogli prenositi kontinuirano.
George C. Williams hipotezom antagonističke pleiotropije, donosi objašnjenje kako prirodna selekcija obogaćuje gene koji utječu na reproduktivni uspjeh, ali i ignorira negativne učinke koje imaju na dugovječnost i to vrijedi samo u slučaju kada se negativni učinci pojave nakon reprodukcije. Ukoliko mutacija gena rezultira skraćivanjem životnog vijeka, ali je rezultat veće potomstvo, to je u redu. Starenje postaje upisani dio naše DNK jer se aktivno odabiru mutacije koje promiču fitness i starenje.
U istraživanju je i pronađen dokaz za to, naime, pronađeno je oko 30 gena koji djeluju antagonistički, a do sada je testirano tek oko 0,05% svih gena kod crva, te se pretpostavlja da bi ih moglo biti još.
Također su pronađeni i geni koji sudjeluju u proces autofagije, koji je ključan proces staničnog recikliranja. Deaktivacijom autofagije kod starih crva, produžen je život crva, ali se i poboljšalo njihovo zdravlje, rezultat je produljenje života za 50%.
Iako se još ne može definirati koji procesi točno utječu na produljenje zdravlja neurona, možda bi se u budućnosti mogli rekapitulirati i kod ljudi, što bi pomoglo u zaustavljanju bolesti, ali i da budemo mlađi i zdraviji.
A. B.