Asirija je po svome uređenju bila apsolutna monarhija, gdje je sva vlast bila u rukama kralja koji je predstavljao boga Ašura na zemlji, čiji je bio i vrhovni svećenik, također je imao ulogu jedinog zakonodavca, zapovjednika vojske i vrhovnog sudca. Izradu kvalitetnog oružja omogućilo im je obilje ruda kojim su raspolagali, što znači i premoć nad susjednim narodima.
Povijest Asirije seže sve do 3. tisućljeća pr. K., a u to vrijeme postojalo je nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok su oko 2500. g. pr. K. najutjecajniji gradovi – države bili Niniva, Ašur te možda Arbela, za koju se pretpostavlja da je imala jednaki značaj kao i Ašur. Međutim, kako se Arbela nalazi ispod modernog grada onemogućena su detaljnija arheološka istraživanja. Razlikujemo Staroasirsko razdoblje, Srednjoasirsko carstvo, Novoasirsko carstvo i Kasno Asirsko carstvo.
Pronalaskom velikog broja spisa koji su pisani klinopisom u Anatoliji, došlo se do podataka o povijesti i gospodarstvu grada – države Ašura, te o njegovim kolonijama. Pronađeni spisi potvrđuju važnost Ašura u gospodarskom smislu, te kako je bio veliko međunarodno trgovinsko središte.
Uspon Asirije kao države započinje nakon razdoblja koje se naziva „mračnim dobom“, za vrijeme duge vladavine Ašur – ubalita I., čiji je unuk postao vladar Babilonije. Babilonci su sklopili savez s Medijcima, te 614. g. pr. K. osvojili grad Ašur, a prijestolnicu Ninivu 612. g. pr. K., asirski kralj je još neko vrijeme vladao iz Harana, ali Asirsko carstvo više nije postojalo.
Na prostoru Iračkog Kurdistana pronađeno je oko stotinu glinenih pločica koje su ispisane asirskim klinastim pismom, a potječu iz Srednjoasirskog razdoblja, te će omogućiti uvid u život Asiraca. Same pločice pronađene su u razorenoj zgradi, skrivene u posudi, na području naselja Bassetki iz brončanog doba, koje je otkriveno 2013. godine, a smatra se kako je bilo naseljeno od 3000. g. pr. K. do 600. g. pr. K.
A. B.