Gljive se ne mogu svrstati niti u biljni niti u životinjski svijet. Ne sadrže zeleni pigment, klorofil koji je osobina biljaka i algi, ali isto tako ne može se niti reći da su životinje, iako imaju brojne karakteristike po kojima se razlikuju od biljka. One jednostavno čine jednu posebnu cjelinu.
Smatra se da gljiva ima oko milijun vrsta, a poznato je tek 80 000. Gljive mogu zauzimati prostor mjeren u kilometrima, ali isto tako mogu biti i jedna stanica i biti vidljive samo mikroskopom.
Samo tijelo gljive sačinjeno je od hifa, tj. nitastih stanica i naziva se micelij. S vremena na vrijeme micelij na površinu izbacuje posebnu strukturu koja služi za rasprostiranje gljiva. Gljive koje zapažamo hodajući šumom zapravo su plodišta, a razviju se kada za to postaje pogodni vremenski uvjeti i obično su vezane za određenu vrstu biljke. Rijeko se pronalazi da su sa istom vrstom biljke povezane različite vrste gljiva.
Armillaria ima sposobnost biolimuniscencije, odnosno proizvodnje svjetlosti. Alber Franklin, biolog iz 19. stoljeća uočio je da su određene vrste gljiva vezane za određenu vrstu biljka, te na taj način tvore simbiozu. Gljiva biljku osigurava vodom i mineralnim tvarima iz tla, a biljka gljivu ugljikohidratima koji nastaju kao proizvod fotosinteze. Takvu povezanost nazvao je mikoriza.
Upravo zbog te povezanosti gljive se mogu pronaći gdje i većina kopnenih biljaka.
Bez takve povezanosti između biljaka i gljiva šume kakve se nam poznate uopće ne bi postojale. Gljive ostvaruju ravnotežu u šumskom ekosustavu između zdravih biljaka i drveća i bolesnih i uginulih, razgrađuju stare i uginule biljke. Zbog bolesnih biljaka ne bi se mogla osigurati stabilnost u biljnim zajednicama, a nerazgrađena drvna masa onemogućavala bi kruženje tvari u prirodi.
Armillaria solidipes 1996. godine je proglašena za najveći organizam na planet Zemlji. U šumi u američkoj državi Oregon na površini koja je iznosila gotovo 10 kvadratnih kilometara u simbiozi s drvećem živjela je samo jedna gljiva – Armillaria solidipes. Otkriveno je da je genetički sustav čitave šume jednak, a gljiva je uz pomoć fuzije hifa i kloniranja zauzela cijelu šumu te čak 2400 godina funkcionirala kao jedan organizam. Također, utvrđeno je da se sastoji od stanica koje su genetički jednake, koje međusobno komuniciraju i koje se mogu koordinirati.
Promatrajući hife gljive, mikolog Paul Stamets uočio je sličnost između micelija gljiva i ARPA-NET-a, koji je primarna verzija interneta američkog ministarstva obrane. Također, primjer ovakve komunikacije iskoristio je i redatelj James Cameron u svojem filmu „Avatar“ gdje su svi međusobno povezani i komuniciraju zahvaljujući upravo elektrokemijskim signalima iz korijenje stabala.
Tako se može zaključiti da su organizmi koje se čine odvojeni zapravo povezani, a vjerojatno i ovise jedni o drugima.
A. B.