Ime gladijator dolazi od riječi gladius, što je naziv za kratki rimski mač namijenjen ubadanju i sječenju.
U Rimu su gladijatorske borbe uvedene u prvoj polovici 3. stoljeća pr. Kr.
Borbe su se prekidale kada bi se pojavila krv, ali u vrijeme kasnijih rimskih careva cilj gladijatorskih igara bila je smrt.
Na kraju 2. stoljeća pr. Kr. vladari su gladijatorske borbe besplatno nudili narodu kao predstave. Korištene su i u svrhu „predizborne kampanje“, otuda potječe i izreka „Panem et circenses“, odnosno „Kruha i igara“.
Gladijatorske borbe su se u početku izvodile u Forumu, a poslije u arenama koje su se nalazile diljem Rimskog Carstva.
Gladijatori su bili uvježbavani u gladijatorskim školama, a formirali su i posebne postrojbe, familiae. Većinom su to bili robovi, ponekad slobodnjaci, a rijetko slobodni građani, te su se oni borili pod određenim uvjetima.
Odbjegli gladijatori iz škole u Kapui organizirali su Spartakovu pobunu.
Gladijatorske borbe su na temelju zakona cara Konstantina Velikog ukinute 325. godine, a posljednje gladijatorske borbe u Rimu održale su se 1. siječnja 404. godine.
Talijansko ministarstvo kulture objavilo je kako je u Pompejima otkrivena živopisna freska gladijatora i njegovog poraženog protivnika.
Freska je izrađena u plavoj, crvenoj i zlatnoj boji, a posebno je dojmljiva zbog realističnog prikaza gladijatora. Gladijator „Murmillo“ prikazan je s kacigom koja je ukrašena perjanicom, kaciga ima široki obod i vizir, u lijevoj ruci nosi pravokutni štit, a u desnoj kratki mač.
Njegov protivnik, „Thraex“, prikazan je s ranama podno njegovih nogu. Također, poraženi gladijator ima podignutu ruku, što može značiti kako traži milost. Gladijatorske borbe završavale su se tako što bi gladijatori bili ubijeni ili bi im bila iskazana milost.
Freska je pronađena u podrumu zgrade koja se nalazi u blizini četvrti Regio V gdje su se nalazile gladijatorske kasarne. Radi se o prostoriji za koju se pretpostavlja kako je bila taverna gdje su dolazili gladijatori.
Pompeje godišnje posjeti oko 3,6 milijuna posjetitelja.
A. B.
