Skijanje se kao sport i rekreacija razvilo u 20. stoljeću, dok je u početku služilo za kretanje po snijegu i transport. Skijanje se povezuje s lovcima koji su koristili tehniku skijanja koju danas nazivamo skijaško trčanje, a o čemu svjedoče crteži u pećinama. Jedna takva urezana slika u stijenu pronađena je u pećini Rodoy, na sjever Norveške, na kojoj je prikazan lovac na skijama, a pretpostavlja se kako je crtež stariji od 7 000 godina. Ocem modernog skijanja smatra se Norvežanin Sondre Norheim koji je u 19. stoljeću konstruirao skijaški vez i na taj način omogućio upravljanje skijom.
Skijanje osim odmora i druženja s prijateljima ima i niz zdravstvenih prednosti. Skijanjem se jačaju zglobovi i kosti, jer skijanje utječe na stabilnost koljenog zgloba, ali se i jačaju kosti zbog težine koju nose skijaši, na taj način smanjuje se rizik od osteoporoze. Također jača i mišiće donjeg dijela tijela, a kako se skijaši čitavo vrijeme trude održati ravnotežu, ono utječe i na poboljšanje ravnoteže, ali i fleksibilnosti.
Skijanje zahtijeva fizičku izdržljivost, prosječna potrošnja kalorija iznosi 700 kalorija u 60 minuta, što skijanje svrstava u sportove koji troše najveći broj kalorija, dakle skijanje je korisno i u gubitku kilograma, ali i poboljšanju zdravlja pluća i srca.
Skijanje doprinosi i zdravim prehrambenim navikama jer zahtijeva obroke koji tijelo opskrbljuju energijom, što znači proteine i zdrave masti, uz povrće i voće.
Tijekom skijanja izloženi smo i sunčevim zrakama, što pridonosi boljem raspoloženju i smanjenju anksioznosti, ali je ono i izvrsna prilika za druženje s prijateljima.
A. B,
