August Šenoa, Postolar i vrag – priprema za nastavni sat hrvatskoga jezika
RAZRED: 3. | ||||||
NASTAVNA JEDINICA: August Šenoa: Postolar i vrag | ||||||
PROGRAMSKA TEMA: Protorealizam | ||||||
TIP NASTAVNOGA SATA: sat uzimanja novoga gradiva (obrada); sat interpretacije | ||||||
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA / ISHODI UČENJA: -učenici će znati/moći:
| ||||||
ODGOJNO OBRAZOVNI CILJ NASTAVNE JEDINICE: Upoznati učenike s povjesticom Postolar i vrag Augusta Šenoe; navesti ih da sami prepoznaju obilježja povjestice te da sami pokušaju definirati taj pojam; osuvremeniti im tekst iz 19. st. te ih potaknuti na raspravu i argumentiranje stavova; ukazati na neka obilježja pripadajuće epohe u tekstu. | ||||||
KLJUČNI POJMOVI: povjestica, lirsko-epska pjesma, protorealizam | ||||||
METODIČKI SUSTAV -interpretativno- -analitički; problemski | NASTAVNI OBLICI -individualni, čelni, rad u paru | NASTAVNE METODE -m. razgovora (motivacijskoga, raspravljačkoga, heurističkoga, reproduktivnoga), m. izlaganja, m. upućivanja, m. usmjerenoga čitanja, m. zapažanja, m. pisanja | METODIČKI POSTUPCI | |||
KORELACIJA | NAST. SREDSTVA I POMAGALA | NASTAVNI IZVORI | ||||
unutarpredmetna | Međupredmetna | - kreda, ploča, olovka, bilježnica, nastavni listić | -živa riječ nastavnika i učenika | |||
-nije ostvarena | -nije ostvarena | |||||
LITERATURA:
a) Za učenike: 1. nastavni listić (Prilog 1)
b) Za nastavnike: 1. Rosandić, Dragutin, 2005. Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb 2. Šenoa, August, 2008. Povjestice, Profil, Zagreb 3. Težak, Stjepko. 1996. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Školska knjiga. Zagreb
|
NASTAVNI KORACI/ODSJEČCI: | SADRŽAJ NASTAVNE SITUACIJE: | NASTAVNI OBLICI, METODE, METODIČKI POSTUPCI |
(7 min.)
| Potičem učenike na razgovor postavljajući sljedeća pitanja: Znate li neku priču iz narodne predaje ili iz povijesti? Jesu li vam možda bake pričale priče o vilama, vješticama, ili neke seoske legende? Nakon što učenici odgovore na pitanja, ispričaju priču ili navedu primjer, pitam ih vjeruju li u istinitost takvih priča. Zatim ih pitam: Biste li prodali dušu vragu? Učenici odgovaraju različito: neki ne vjeruju u postojanje vraga, neki nikada ne bi prodali dušu, neki bi, ali ovisi pod kojim uvjetima. | o. individualni; m. motivacijskoga razgovora
|
| Nastavljam: Danas ćemo saznati zašto je jedan postolar prodao dušu vragu i kako je to završilo. Postolar i vrag napisao je August Šenoa. Na ploču zapisujem ime i prezime autora te naslov teksta, a učenike zamolim da isto zapišu u svoje bilježnice. Zatim učenicima najavljujem ishode učenja. Nakon toga, pitam ih: Budući da je Postolar i vrag tekst Augusta Šenoe, možete li pretpostaviti kojemu književnopovijesnom razdoblju pripada? Učenici odgovaraju da pripada protorealizmu/ predrealizmu/ Šenoinom dobu, pa dodajem da je to bitno upamtiti. | o. čelni, o.individualni; m. izlaganja, m. razgovora
|
| Učenicima najprije dajem upute: Pročitat ćete tekst u sebi, ali prije čitanja teksta pročitajte pitanja koja se nalaze na samome kraju, iza pjesme, pa čitajući potražite odgovore u tekstu. Odgovore ne morate bilježiti, bitno je da ih pronađete. Ako vam je lakše, smijete ih tražiti u paru. Dijelim nastavne listiće na kojima se nalazi tekst povjestice Postolar i vrag te pitanja za usmjereno čitanje (Prilog 1), a tek nakon što svima podijelim, dopuštam učenicima da čitaju | o. individualni, o. rad u paru; m. upućivanja, m. usmjerenog čitanja
|
| Pitam učenike kako su doživjeli tekst, jesu li ga razumjeli, što im se svidjelo i zašto...
| o. individualni; m. razgovora
|
(15 min)
| Nastavljamo razgovor o tekstu odgovaranjem učenika na pitanja. Učenici se javljaju, a ja ih prozivam. Nakon što odgovore, postavljam im poticajna podpitanja, poput: Što biste vi učinili u postolarovoj situaciji? Kome biste se obratili za pomoć? Je li postolar ispravno postupio? Slažete li se s njegovim postupcima? Neki će učenici smatrati da je postolar dobro postupio – pobrinuo se za obitelj i riješio se zla, odnosno vraga. Drugi će ga okarakterizirati nemoralnim jer je svjesno prodao svoju dušu i zatim prevario vraga. Neki će reći da se mogao odmah Bogu obratiti za pomoć, a ne vragu.
Zatim ih pitam: Kojemu rodu pripada ovaj tekst? Svoj odgovor trebate obrazložiti. Učenici daju različite odgovore: lirici (pisan je stihovima, ima ritam i rimu, sadrži ponavljanja...), epici (zbog fabule/ radnje i likova...). Zaključujemo da tekst sadrži lirske i epske elemente. Kažem im da je Postolar i vrag povjestica, pa pitam što bi onda bila povjestica. Mogući ponuđeni odgovori: tekst koji sadrži lirska i epska obilježja, pjesma s lirskim i epskim elementima... Postavljam podpitanja: Koji je sadržaj povjestica? Odakle pisac povjestica crpi temu? (Iz povijesti.) Odakle priča o postolaru i vragu? Pročitajte posljednju strofu. (Majstor je ispričao priču, dakle, narodnom predajom). Koja bi onda bila definicija povjestice, što ćemo zapisati? Učenici daju prijedloge i oblikuju definiciju, pa točnu zapisujem na ploču, a učenici u bilježnice (Povjestica- epsko-lirska pjesma povijesnoga sadržaja ili s temom iz legendi i narodnih predaja).
Rekli smo da Postolar i vrag pripada razdoblju protorealizma. Što smo još rekli, to razdoblje sadrži obilježja kojih dviju epoha? Učenici: Romantizma i realizma. Odlično! Usporedimo li neko djelo romantizma, npr. pripovijetku Crni mačak, što im je zajedničko? Učenici: okultna tematika, mističnost... Izvrsno! Okultna i mistična tematika karakteristična je za neka djela romantizma, kao i zanimanje za povijest i folklor. A što mislite, koje je realističko obilježje? Učenici: prikaz života, stvarnosti, siromašnog postolara... Tako je! Realizam će se baviti siromaštvom, odnosno socijalnom tematikom. | o. individualni; m. raspravljačkoga razgovora, m. heurističkoga razgovora, m. zapažanja, m. pisanja
|
| Na kraju ovoga sata, voljela bih da ponovite što ste sve naučili. Učenici se javljaju i prozivam ih dok ne ponove sve bitne činjenice. | o. individualni, m. reproduktivnoga razgovora |
Plan ploče: |
August Šenoa: Postolar i vrag -razdoblje protorealizma -povjestica: epsko-lirska pjesma povijesnoga sadržaja ili s temom iz legendi i narodnih predaja
|
Prilozi:
Prilog 1.
August Šenoa, Postolar i vrag
Bio jednom postolar,
Pošten čovjek al' već star:
Mnogo djece mnogo treba,
A u kući nema hljeba;
A djeca sve viču "kruha!"
Otkud kruha? Nužda 'e gluha.
Šije starac cijele noći,
Šije starac, već mu ruke
Slabe htjele iznemoći,
Ižuljene od zle muke;
Vikne: "Pomoz', ma i tko si!
Baš da vrag mi pomoć nosi."
Tek si majstor riječi reče,
Iznenada kuc! na vrata.
Eto vraga: "Dobro veče!
Kakvo dobro od zanata?"
"Nije dobro", na to stari,
"Slab užitak staro šilo,
A u kući loše stvari;
Bi l' pomoći, vraže, bilo?"
Vrag će na to: "Pomoć laka;
Svega blaga preko mjere,
Al to znaš da ruka svaka
Drugu ruku opet pere:
Zato poslije sedam ljeta
Sa mnom ćeš put moga svijeta."
Sila Boga lje ne moli,
Glad ne pita tko ga hrani.
Na sve majstor moj privoli
I dušu si utamani;
Al' u kući - bijela kruha,
Žuta zlata, lijepa ruha.
Sinak Božji zakasnio,
Mnogo puta jošt' do neba;
Tu prenoćit putem treba,
Majstoru se navratio:
"De počinka, domaćino!"
Goso daje staro vino
I pečenu jarebicu
I mekanu posteljicu.
Bog osvanu prije zore
Pa besjedi: "Oj, majstore!
Na svemu ti hvala moja,
Pa mi reci do tri želje.
- Riječ istina bit će tvoja -
Bile male ili velje!"
"Hvala ti na tvojem daru;
Pa kad hoćeš da ti kažem,
Ove želje, gospodaru,
Pred mogućnost tvoju slažem:
Na tronošku tko mi pane,
Bez mene nek ne ustane;
U prozor tko mi zaluče,
Bez men' glave ne izvuče;
Tko u vrtu krušku takne,
Bez mene se ne odmakne!"
A Bog reče: "Čudni ljudi!
Al' što želiš, to ti budi."
Ide vrijeme, dođe rok:
Eto vraga skok na skok,
Kuc! na vrata iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Već je hora, pusti pos'o,
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko će gladan sad u pak'o?
Na tronošku sjedi tamo!"
Na tronošku vraže sio,
K'o prikovan da je cio.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Baca tamo, baca sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
K'o tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš,
Psiče, puše, kune, psuje,
Grize, plače, jadikuje:
Al' badava! - kako sio,
K'o prikovan da je cio.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Id', luđače, do nedraga!"
Majstor reče, vrag do vraga.
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na prozor iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Već je hora, pusti pos'o;
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko će gladan sad u pak'o?
Pod prozorom čekaj tamo!"
U prozor ti vraže luče,
Svoje glave ne izvuče.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Baca tamo, baca sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
K'o tamjanom da ga kadiš
Ili svetom vodom hladiš.
Psiče, puše, kune, psuje.
Grize, plače, jadikuje:
Al' badava! - lud zaluče,
Svoje glave ne izvuče.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta,
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Id', luđače, do nedraga!
Al' kad dođeš, ne budali!
Kraj je onda svakoj šali."
Majstor reče, vrag do vraga.
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na vrata iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Već je hora, pusti pos'o;
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
Lija majstor stiska oči:
"U lijep čas mi doš'o jesi!
Gle tam' krušku, deder skoči
Pa krušaka se natresi
I kruške mi nosi simo
Da se putem osladimo."
Skoči vraže, ludo zvijere;
Trese kruške do zla bijesa,
Dokle do tri pune mjere
Krušaka se ne natresa.
Luđak krušku uhvatio -
Ko' da si ga prilijepio.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Trese tamo, trese sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
Ko' tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš.
Psiče, puše, kune, psuje,
Grize, plače, jadikuje:
Zalud! - krušku uhvatio,
Ko' da si ga prilijepio.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta,
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Ao, vraže, naopako!
Ako sam se zapisao
Da ću s tobom poć u pak'o,
Nisam svoje kruške dao.
Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"
Skoči majstor, skoče momci,
Redomice vratolomci,
Povadiše to remenje,
Đavolčetu leđa glade.
Đavo kuka, đavo stenje
I kroz suze i kroz jade
Đavo gosi to govori:
"Oj, pustoga vam remena!
Joj, nemojte - ta to gori,
Ni vrag nije od kamena;
Stoga za lijek leđa mojih,
A s žuljeva mojih hudih,
Jošte dva'est, ljeta tvojih
Na ovome svijetu budi!"
"Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"
Pa sve više čeljad gipka
Zamahnula to remenje,
A sve više kao šipka
Vrag se trese, vraže stenje;
Pane remen, opet zviznu!
Vrag se vije, jecat briznu:
"Jao! jao! dosta! dosta!
Nek ti duša bude prosta."
"Id', luđače, do nemila!"
Majstor reče, vrag do vraga;
Nikad njemu više traga.
Istina vam sve to bila:
Od majstora sam je sluš'o
Kad sam kod njeg' vina kuš'o.
Čitajući pjesmu, pronađi odgovore na sljedeća pitanja!
1. Što postolara muči? Zašto je nesretan?
2. Koga postolar poziva u pomoć? Što postolar mora učiniti da vrati uslugu?
3. Kome je postolar pomogao i što je dobio zauzvrat?
4. Koje je tri želje postolar poželio i zašto?
5. Kako se postolar na kraju riješio vraga?