Nepromjenjive vrste riječi – pripreme za maturu
Obrazovna postignuća propisana Ispitnim katalogom za državnu maturu: poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste riječi
Nepromjenjive riječi su one riječi koje ne mijenjaju oblik.
PRILOZI
Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi kojima označavamo, izričemo okolnosti radnje (mjesto, vrijeme, način, količinu, uzrok).
Prilozi stoje uz glagole, prilažu se glagolima.
Nepromjenjive vrste riječi – pripreme za maturu
mjesni prilozi
Odgovaraju na pitanja GDJE? (mjesto), KAMO? (cilj), KUDA? (smjer), ODAKLE?, DOKLE?
Primjeri: ovdje, tu, tamo, ondje, ovuda, tuda, onuda, ovamo, onamo, nekamo, nikamo, svakuda, svagdje, nigdje...
Pazi !
Mjesni prilozi imaju osobinu označavanja blizine glagolskoj osobi. Prilog ovdje znači da je što blizu govorne osobe (govornika), prilog tu znači da je nešto blizu sugovorne osobe (sugovornika), a ondje i tamo da je nešto dalje i od govornika i od sugovornika.
vremenski prilozi
Odgovaraju na pitanja KADA?, OTKAD(A)?, DOKAD(A)?
Primjeri: danas, jučer, sutra, nikada, nekada, uvijek, sinoć, jutros…
načinski prilozi
Odgovaraju na pitanja KAKO? NA KOJI NAČIN?
Primjeri: ovako, tako, onako, lijepo, brzo, sporo, nekako, nikako, svakako...
I načinski prilozi označavaju na koju se osobu odnose: ovako – kao govorna osoba, tako – kao sugovorna, onako- kao negovorna.
Priloge od pridjeva razlikovat ćeš tako što prilozi stoje uz glagole, a pridjevi uz imenice. Npr. Lijepo (pridjev) dijete lijepo (prilog) pjeva.
količinski prilozi
Odgovaraju na pitanje KOLIKO?
Primjeri: ovoliko, toliko, onoliko, malo, mnogo, više, manje, dosta, nikoliko, nekoliko …
uzročni prilozi
Odgovaraju na pitanje ZAŠTO?
Primjeri: zato, stoga, namjerno, bezrazložno…
namjerni prilozi
Odgovaranju na pitanja: S KOJIM CILJEM? RADI ČEGA?
Primjeri: usprkos
Pitanja na koja odgovaraju prilozi nazivaju se upitni prilozi.
Okolnosti radnje izriču se i skupovima riječi. Prilozi su samo jedna riječ.
Neki prilozi imaju dva oblika (kud i kuda). Prednost treba dati oblicima s krajnjim a.
PRIJEDLOZI Nepromjenjive vrste riječi – pripreme za maturu
Prijedlozi su nepromjenjive riječi koje se predlažu imenicama i izriču odnose među riječima. Utječu na oblik imenice pred kojom stoje.
Primjeri: u, na, po, iz, niz, među, usprkos, bez, iza, od, za…
Prijedlog s/sa rabimo kada izričemo društvo.
Prijedlog s se javlja u dva oblika: s i sa. Pravilno je upotrijebiti oblik s, osim kada riječ koja slijedi počinje glasovima s, š, ž, z (sa sestrom, sa šunkom, sa žabom, sa zebrom) ili skupom ps, ks, pš, (sa psom, sa Ksenijom, sa pšeničnim), kada iza prijedloga slijedi samo jedan glas (sa đ), ispred zamjenice mnom (sa mnom).
Isto je s prijedlogom k/ka. Ka se rabi ispred riječi koje počinju glasovima k ili g.
Neke riječi mogu biti i prilozi i prijedlozi. Prilozi su ako stoje uz glagole, a prijedlozi ako stoje uz imenice.
Npr. Stajali smo blizu. (mjesni prilog) Moja je kuća blizu mora. (prijedlog uz genitiv)
Prijedložni izraz je skup riječi koji sačinjavaju prijedlog i imenica.
VEZNICI
Nepromjenjive vrste riječi – pripreme za maturu
Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi, skupove riječi ili rečenice.
Primjeri: i, pa, te, ni, niti, te, jer, da, ili…
Zarez se uvijek piše ispred veznika: a, ali, nego, no, već, samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što, dakle, zato, stoga.
ČESTICE (RIJEČCE, PARTIKULE)
Nepromjenjive vrste riječi – pripreme za maturu
Čestice su nepromjenjive riječi kojima oblikujemo dio rečenice ili cijelu rečenicu.
Primjeri: li, zar, ne...
Čestice izriču stav govornika prema onom o čemu se govori.
Primjer: dakako, međutim, možda, vjerojatno…
USKLICI (UZVICI)
Usklici su riječi koje služe za dozivanje i poticanje (oj, ej, mic), izricanje osjećaja i raspoloženja (joj, aha, haha, uf), oponašanje zvukova – onomatopejski usklici (mljac, pljus, bum).
Usklici su samostalni, zato ih uvijek odjeljujemo zarezom ili uskličnikom.
Nepromjenjive vrste riječi – pripreme za maturu